2019. rekordna godina u trgovini poljoprivredno - prehrambenih proizvoda u EU

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji za 2019. godinu pokazala se kao rekordna, a njezina ukupna vrijednost iznosila je 270,5 milijarde eura.

Vrijednost izvoza ovih proizvoda iznosila je 151,2 milijarde eura što je porast za 10% u odnosu na 2018. godinu. Što se tiče uvoza, zabilježeno je povećanje od 2,5% u odnosu na godinu prije, a ukupna vrijednost iznosila je 119,3 milijarde eura.

Trgovinski suficit porastao je za 10,9 milijardi eura (porast od 52% u odnosu na 2018.) te je 2019. godine ukupno iznosio 31,9 milijarde eura, stoji u izvješću Europske komisije.

Najviše se izvozilo u SAD

Europska je unija najviše poljoprivrednih proizvoda izvozila u SAD, u vrijednosti 24,3 milijarde eura (porast za 2,07 mlrd. eura), zatim Kinu u iznosu od 15,3 mlrd. € (+4,2 milrd €), Švicarsku 8,5 mlrd. €, Japan 7,6 mlrd € i Rusiju u vrijednosti od 7,2 milijarde €. Zajedno su ovih pet zemalja uvezle više od 40% poljoprivredne hrane iz EU.

Porastao izvoz poljoprivrednih proizvoda, najviše svinjskog mesa i pšenice

Dogodio se, međutim i pad vrijednosti izvoza i to najviše u Libiji, u vrijednosti od 170 mil. eura, Alžiru 120 miliona eura i Hong Kongu od čak 400 mil. eura.

Čak 35% uvezene hrane osiguralo pet zemalja

U 2019. godini čak 35% uvezene hrane u EU osiguralo je pet zemalja. Uvoz iz SAD bio je najveći i to u vrijednosti 11,8 milijardi eura. Iz Brazila je uvoz poljoprivredne hrane iznosio 11,6 mlrd. €, Ukrajine 7,4 mlrd. €, Kine 6,1 i Argentine 5 mlrd. €.

Najveći pad uvoza bio je iz Indonezije u vrijednosti od 290 mil. eura, Brazila 288 mil. €, Australije 286 mil. € i Novog Zelanda 190 mil. €.

Najviše se izvozilo svinjskog mesa 

Što se tiče samih proizvoda, najveće povećanje u izvozu ima svinjsko meso, s rastom za 2,36 milijardi eura, zatim pšenica (porast 1,75 mlrd. eura) te alkoholna pića (povećanje od 1,13 mlrd. eura).

Proizvodnja mlijeka u BiH po EU standardima

Najveći pad vrijednosti zabilježen je u izvozu šećerne repe i trske (smanjenje za 523 miliona eura) te maslinovog ulja (pad za 125 miliona eura).

Ako govorimo o uvozu, najveće povećanje bilo je za tropsko voće čija je vrijednost narasla za 752 miliona eura. Odmah za njima povećanje je registrovano i na uljanim sjemenkama, osim soje i to u vrijednosti od 747 mil. eura i na biljnim uljima, svima osim palminog i maslinovog i to za 660 mil. eura.

Međutim, zabilježen je i pad vrijednosti nekih poljoprivrednih proizvoda kao što je palmino ulje (pad za 612 mil. eura), agruma (pad od 282 mil. €) i maslinovog ulja (smanjenje za 215 mil. €).

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor