U Mađarskoj najgori prinosi bagremovog meda u posljednjih 50 godina

Predsjednik Nacionalnog mađarskog pčelarskog saveza, Peter Bros rekao je kako Mađarsku ove godine čekaju najgori prinosi meda u posljednjih 50 godina. Napominje da se bagremov med ne proizvodi samo u toj državi već i u okolnim zemljama zbog čega je njegova otkupna cijena na svjetskom tržištu porasla za čak 50%, navodi agroinform.

Gotovo 80% mađarskog bagrema nastradalo je zbog proljetnog mraza, rekao je ovaj stručnjak napomenuvši da prvi pupoljak biljke daje nektar pa su rani mrazevi pogodovali izrazito lošim prinosima.

Naime, u toj se zemlji nalazi dvije trećine europskih šuma bagrema. Ono što nije pogodio rani mraz, dotukle su majske kiše te tako otežale situaciju pčelarima i u drugim krajevima zemlje. 

I južna Francuska u problemu 

Na sjeveru Francuske zbog toplog i lijepog vremena pčele su mogle u punoj snazi oprašivati cvijeće. Tamošnji pčelar Franck Porteifax je rekao da su ovog proljeća "veliki igrači" s oko 500 košica po jednoj mogli dobiti do 20 kg meda.  

Meda će biti, ali se postavlja pitanje - kome ga prodati?

Nažalost, ondje nisu svi bili te sreće. Nepovoljni vremenski uslovi u južnom dijelu Francuske nanijeli su veliku štetu u proizvodnji bagremovog meda. Osim toga, tamo je za vrijeme pandemije koronavirusa velik problem predstavljala i sama prodaja slatkog pčelinjeg proizvoda. 

Povećana potražnja u SAD-u

Za razliku od Mađarske, dvostruko veće cijene meda u SAD-u uzrokovala je povećana potražnja, a iako to zvuči kao odlična vijest za tamošnje pčelare, stanje stvari je potpuno drugačije. Naime, oni muku muče s uvozom jeftinog proizvoda iz inostranstva, problem su i loše oznake na proizvodima te skrivanje porijekla pa čak i direktno varanje pri kojem se med miješa s jeftinim sastojcima poput kukuruznog, rižinog i repičinog sirupa.

Jeftin uvoz, loše oznake i razrjeđivanje meda krivci za propast pčelara?

Naime, trgovci kupuju med od inostranih dobavljača jer ga mogu nabaviti po cijeni od samo 81 centi za kilogram što je ogromna razlika u cijeni koju mogu ponuditi domaći proizvođači koji prodaju proizvod vrhunskog kvaliteta.