Spas za prinose i urod? Bumbari mogu "disati" pod vodom - donosimo i savjete za njihovu zaštitu

Da kraljice bumbara mogu preživjeti i do sedam dana potpuno potopljene pod vodom – i pritom doslovno disati, otkriva novo istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society B. Iznenađujuće otkriće baca novo svjetlo na otpornost ovih ključnih oprašivača i otvara važna pitanja o njihovoj prilagodbi klimatskim promjenama, sve češćim poplavama i zimskim ekstremima.

Zašto je ovo važno za poljoprivredu?

Bumbari kao blizak rod pčela su uz njih jedni od najvažnijih oprašivača u umjerenim klimama. Za razliku od medonosnih, oni mogu poput solitarnih pčela samica raditi na nižim temperaturama, po oblačnom vremenu i rano u proljeće – upravo kada mnoge voćne vrste cvatu. Stabilnost njihovih populacija izravno utječe na prinose:

• jagoda, malina i kupina;
• paradajza, paprike i tikvenjače;
• djeteline i lucerne;
• brojnih voćnih vrsta koje ovise o ranoproljetnim oprašivačima.

Ako matice bumbara – kao jedine jedinke koje prezimljuju i osnivaju nove kolonije – ne prežive zimu, cijela populacija u proljeće može izostati.

Kako kraljice bumbara preživljavaju pod vodom?

Tri su stanja u kojima kraljice bumbara budu pod vodom.

1. Diapauza – stanje gotovo potpunog mirovanja

One provode 6 do 9 mjeseci u diapauzi, svojevrsnoj hibernaciji, zakopane u plitkim jazbinama. U tom razdoblju njihov metabolizam pada za čak 99%, što im omogućuje preživljavanje s minimalnim količinama kisika.

2. Podvodno disanje

Istraživači su otkrili da one potopljene u vodi i dalje troše kisik, proizvode ugljikov dioksid te koriste i aerobno i anaerobno disanje.

To znači da ne samo da preživljavaju – nego prema novim naučnim saznanjima aktivno razmjenjuju plinove i pod vodom. Najvjerovatnije objašnjenje je tzv. fizički škrg, tanki sloj zraka koji se zadržava oko tijela insekta i omogućuje difuziju kisika iz vode. Ovakav mehanizam poznat je kod vodenih insekata, ali kao takav ipak nikada ranije nije bio povezan s bumbarima ni bilo kojom drugom vrstom pčela.

3. Evolucijska prilagodba hladnim i vlažnim staništima

Ovi su se insekti razvili u hladnim arktičkim i planinskim područjima, gdje su poplave od snijega i kiše bile česte. Stoga je vrlo moguće da je ova sposobnost široko rasprostranjena među više od 250 današnjih poznatih vrsta bumbara.

Šta ovo znači u doba klimatskih promjena?

Klimatske promjene donose intenzivnije kiše, brže topljenje snijega, češće zasićenje tla vodom. To povećava rizik da se podzemna skloništa kraljica ispune vodom. Novo otkriće sugerira da bumbari imaju neočekivanu otpornost na takve uvjete, što je dobra vijest za poljoprivredu. Oni očito mogu u takvim uvjetima preživjeti.

Uprkos sposobnosti preživljavanja pod vodom, poplave i dalje mogu isprati tlo i fizički uništiti jazbine. Također mogu bitno smanjiti dostupnost mikrostaništa za prezimljavanje kao i povećati izloženost pesticidima koji se ispiranjem nakupljaju u tlu.

Stoga je zaštita staništa i dalje ključna.

Praktične preporuke za poljoprivrednike i pčelare

Kraljice najčešće prezimljuju u rahlim, neobrađenim dijelovima tla, na rubovima šuma i živica, travnatim međama, područjima s prirodnom vegetacijom. Očuvanje takvih zona povećava šanse za uspješno prezimljavanje bumbara, ali i ostalih pčela - pčela samica.

Smanjenje obrade tla u jesen je također opasna za preživljavanje tih vrsti. Duboka obrada može uništiti prezimljujuće kraljice. Smanjena ili konzervacijska obrada pomažu očuvanju njihovih populacija.

Zašto dolazi do rojenja pčela, koji su pokazatelji i kako ga spriječiti?

Nužan je i oprez s primjenom pesticida. Istraživanje je proizašlo iz studije o njihovom utjecaju na ove oprašivače - što podsjeća da su prezimljujuće kraljice posebno ranjive na kontaminaciju tla.

Sadnja autohtonih vrsti i ranocvatućih biljaka pomaže opstanku bumbara i ostalih pčela. Kako bi se kraljice nakon buđenja u proljeće mogle brzo oporaviti, korisno je osigurati stabla kao što su vrbe, lijeska, rane voćke, ali i proljetnice puput jaglaca, plućnjaka, maslačaka i sl.

Naučna važnost otkrića

Ovo istraživanje otvara potpuno novo područje proučavanja ovih insekata. Do sada se malo znalo o tome gdje i kako kraljice prezimljuju, jer ih je u prirodi teško pronaći. Sada se postavlja niz novih pitanja:

• Koliko je ova sposobnost raširena među različitim vrstama?
• Kako točno izgleda fizički škrg kod bumbara?
• Mogu li klimatske promjene ipak nadmašiti njihove adaptivne sposobnosti?

Naučnici očekuju da će ovo otkriće potaknuti nova istraživanja o ekologiji prezimljavanja i otpornosti oprašivača.

Sposobnost kraljica bumbara da prežive sedam dana pod vodom svakako je jedno od najfascinantnijih otkrića u entomologiji posljednjih godina. Iako ne uklanja sve rizike koje donose klimatske promjene, pruža novu nadu u otpornost ovih ključnih oprašivača. Za poljoprivredu, koja o njima ovisi više nego što se često misli, ovo je važna i ohrabrujuća vijest.