Pčele izlaze iz košnica, ali šta kada ponovo zahladni?

Topliji dani izmamili su pčele van košnica što im, u ovom momentu odgovara za prikupljanje polena. Međutim, iako je ova promjena vremena dobro djelovala na njih, ponovno zahlađenje moglo bi da ima loš uticaj. Iz pčelinjaka Vladimira Hunjadija već su počele da izlaze.

"Nose velike količine polena, to im je sada potrebno jer su to bjelančevine, a bez njih ne bi se mogao stvoriti nijedan novi život. Ovaj izlazak iz košnica im dobro dođe upravo zbog mogućnosti da ga prikupe. Završile su sa lijeskom, sada cvjeta iva. Pčelinja zajednica je još sredinom januara počela reprodukciju, odnosno zalijeganje za nove jedinke", kaže Hunjadi i dodaje da ako potraju ove temperature, ona će raširiti površinu novog legla, ali ako dođu hladniji dani, neće biti dobro i može biti čak i pogubno.

Što su pčele jače - biće i više meda

Zbog toga u ovim danima redovno im dodaje šećerno medno tijesto kako bi, ukoliko zahladi, imale dovoljno hrane.

"Čak iako imaju sa strane zalihe, ako bude hladnije, neće im biti dostupne. Leglo ne smiju napustiti, a ako se ne hrane kako treba, može doći do uginuća. Moramo dobro da ih pripremimo. Ja ih kontrolišem sada, dodajem medne pogače onima koje su jače i koje su već dosta pojele, a one slabije približavam leglu, matici kako bi im bili dostupniji", kaže naš sagovornik i dodaje da što su jače, više jedu pa će i više meda moći proizvesti kad za to dođe vrijeme.

Utopljavanje kartonima i stiroporom

On će, kaže, ukoliko temperatura u narednim nedjeljama padne, svoje pčele utopliti kartonima, stiroporom i pokušati da ih zaštiti od vjetrova koji mogu biti izuzetno jaki.

"U ravničarskim predjelima vjetar je jak i zato im i napravim barijere ispred košnica koje sprječavaju prodor hladnog zraka u njihovo gnijezdo. Protiv prirode ne možemo. Ako nam dođu mrazevi, neće biti dobro. Zato možemo probati ovako da ih zaštitimo."

Svakako, podsjeća, pčele ni u jednom momentu ne ostavlja bez hrane i napominje da je to ključno za dobar razvoj i njihov opstanak.

"Na početku zime im ostavim minimum 10 kg hrane i održavam i dodajem im u narednim mjesecima, moraju da imaju između 15 i 20 kg u košnici. Od novembra do sada potrošile su svega kilogram na mjesečnom nivou, ali ovih dana počele su mnogo više upravo zbog novog legla, izlaženja, prikupljanja polena, troše se i samim tim više jedu", kaže Hunjadi i dodaje da u februaru u dvije nedjelje pojedu dva kilograma, a u martu očekuje da će potrošiti i 10 kg, a nemaju kako da nadomjeste to u ovom momentu i zato je neophodno da im dodaje i održava zalihe.

Dragocjen polen

Da bi pčelinja zajednica bila očuvana, osim dovoljnih količina hrane, neophodno je i da su ovi korisni insekti na vrijeme tretirani protiv varoe i drugih bolesti, napominje stručnjak u ovoj oblasti, Radivoje Stojanović.

"Ako je sve to urađeno, ne bi trebalo da postoji bojazan za period koji slijedi. Aktuelne vremenske prilike ne mogu negativno da utiču na njih, polen je uvijek dobro došao u košnicu. Trenutno imamo dobru situaciju. Topliji dani izmamili su ih na pročisni let, olakšale su svoj organizam, izbacile štetne materije, ušle u polensku pašu", kaže Stojanović i dodaje da je on veoma dragocjen za razvoj legla, posebno sada kada matica malo više sije i priprema zajednicu za prvu, voćnu, pašu.

Još uvijek, smatra, nema potrebe za posebnim radovima oko pčela, već treba sačekati još dvije do tri sedmice.

Pčelari obilaze pčelinjake i nadaju se pravoj zimi nakon loše godine

"Temperature nisu takve da bi imalo potrebe da se radi nešto u košnici, one same diktiraju, matica diktira leglo, tek od 15. marta ćemo početi da ih otvaramo, da vidimo šta i kako. Sada eventualno može da se interveniše ukoliko je matica stradala ili ako se pojavi neki problem, da se pogleda da li ima dovoljno hrane i da li je sve u redu u pčelinjem društvu."

Čak i ako prebrode period mogućeg zahlađenja, briga svih proizvođača jeste kako će proći prva, voćna, paša zbog sve češćeg trovanja pčela različitih hemijskim preparatima koji se koriste u tretiranju voćnjaka.