Pčele hrane planetu: Hiljadama godina dug put ljudi i oprašivača

Hiljadama godina ljudi i pčele razvijaju blisku vezu, a zahvaljujući ovim vrijednim insektima zajednice širom svijeta osiguravale su hranu i egzistenciju. Pčele su vremenom postale i dio kulturnog identiteta mnogih naroda.

Danas, 20. maja, njihov je dan - Svjetski dan pčela, koji ove godine upravo nosi poruku "Zajedno za ljude i planetu" (Bee together for people and the planet). Datum obilježavanja ustanovile su Ujedinjene nacije, a odabran je u spomen na rođendan Slovenca Antona Janše, pionira modernog pčelarstva.

Ljudi i pčele

Od sakupljanja meda u divljini do različitih sistema pčelarenja, odnos ljudi i pčela se neprestano prilagođavao različitim okruženjima, tehnologijama i društveno-kulturnim potrebama. Ovogodišnje obilježavanje, fokusira se na to kako ljudi i pčele zajedno doprinose ishrani i očuvanju okoliša.

"Poseban akcenat stavlja se na razvoj pčelarstva kroz različite kulture i krajolike tokom hiljada godina, kao i na inovativne pristupe koji unapređuju proizvodnju i zdravlje pčela te podržavaju egzistenciju pčelara, uključujući žene i mlade", navode iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).

Cijena pčelinjeg otrova i do 30.000 dolara po kilogramu: Pčelar otkrio tajne proizvodnje

Prema procjenama FAO-a, broj kolonija medonosnih pčela širom svijeta dosegao je otprilike 101,7 miliona u 2024., a iste godine u svijetu je proizvedeno oko 2 miliona tona meda.

Procjene pokazuju da 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Evropi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele. Bosna i Hercegovina raspolaže s oko 350.000 košnica i godišnje proizvede između 2.500 i 3.000 tona meda. Ni domaće pčelare nisu poštedjele klimatske promjene koje su poremetile tradicionalne cikluse ispaše i medobranja.

Danas posadite medonosnu biljku

Jasno je da su oprašivači stub održive proizvodnje hrane i očuvanja ekosistema. Često se podsjeća i na poznatu izreku Alberta Einsteina da bi čovječanstvu, ukoliko bi pčele nestale sa Zemlje, ostalo još oko četiri godine života. Zato, njihova zaštita nije odgovornost samo pčelara, nego cijelog društva, a svako može dati doprinos - čak i jednostavnom sadnjom medonosnog bilja.

Ako nema pčela, nema ni nas - to znamo svi, ali zašto nas nije briga?

Povodom Svjetskog dana pčela na brojnim pčelinjacima bit će održane radionice o oprašivačima za najmlađe, a u Zenici je najavljeno stručno predavanje na temu "Kvalitet pčelinjih proizvoda: Zahtjevi i trendovi novog doba", u 17:30 sati u Velikoj sali Grada Zenice.