Mart je ključan za pčelare: Evo što provjeriti nakon zime

Mart, treći mjesec u godini, u pčelarstvu predstavlja prijelomni trenutak između zimskog mirovanja i početka intenzivnog razvoja pčelinjih zajednica. Iako se u nekim krajevima još uvijek mogu javiti hladni dani, priroda se polako budi, a s njom i pčele. Upravo zato je ovaj mjesec iznimno važan za svakog pčelara: sada se vide rezultati jesenjeg uzimljavanja, a prvi pregledi otkrivaju stvarno stanje zajednica nakon zime.

Procjena zimskih gubitaka i stanje zajednica

Zimski gubici, iako nepoželjni, sastavni su dio pčelarenja. Smatralo se nekad da su gubici do 5-10% prihvatljivi, dok sve iznad toga upućuje na probleme u pripremi zajednica za zimu ili na nepovoljne vremenske uvjete. Kako se vrijeme i okoliš mijenja taj prag "tolerancije" - normalnog postotka u zimskim gubicima u svijetu se diže. Nisu rijetki podaci da su oni ponegdje tokom godina i do 40 posto nakon zimskih mjeseci. Na pčelarima je da svoje greške svedu na minimum i da se gubici smanje i svedu na "nepoznati uzrok" uginuća.

U martu koji nam slijedi pčelar, ne računajući one izgubljene, u stvari po prvi put može realno procijeniti koliko je zajednica uspješno prezimilo, kakva je njihova snaga i kojim ih smjerom dalje razvijati na pčelinjaku. Pregled preko leta košnice prilikom izlaska i ulaska pčela u košnicu često već daje prve naznake - premalo pčela, neuobičajeni zvukovi ili pojačana aktivnost mogu ukazivati na stanje unutar košnice.

Prvi detaljan proljetni pregled

Kada temperature dosegnu barem 15-16 °C i vrijeme je koliko toliko mirno - bez vjetra, obavlja se prvi ozbiljan pregled. Cilj je u ovo vrijeme još uvijek ne predugo otvarati košnicu, nego brzo i učinkovito utvrditi i zapisati ključne parametre:

• prisutnost legla u svim fazama (jaje, larva, poklopljeno leglo), što potvrđuje prisutnost matice;
• raspored i kvaliteta legla - kompaktne plohe znak su zdrave zajednice;
• količina hrane - početkom marta potrebno je oko 6-8 kg meda, a krajem mjeseca barem 5-6 kg kako bi se zajednica uz dolazak proljetne paše dobro razvila;
• zdravstveno stanje pčela i saća - mrlje na okvirima mogu upućivati na lošu zimsku hranu ili prisutnost bolesti;
• broj ulica pčela - zajednice s manje od 5 ulica obično se pripajaju jačima radi bržeg razvoja iako se vizualnim pregledom može procijeniti i da se isplati poraditi kako bi se ista uz dodatak okvira, dva - sama brojčano digla na "normalan" nivo jedne prosječno jake zajednice.

Ovaj pregled temelj je za sve daljnje odluke u sezoni - šta i kako raditi. Ako se utvrdi da je zajednica slaba, bolesna ili bez matice, pčelar mora reagirati odmah bez previše oklijevanja.

Upravljanje prostorom i dodavanje okvira

Zajednicama koje zauzimaju 5-7 ulica često je potrebno smanjiti prostor kako bi lakše održavale toplinu legla tokom, još uvijek na kopnu, nešto hladnijih noći. Pčele se bolje razvijaju u kompaktnijem prostoru nego u prevelikoj košnici. Jače zajednice, one s 8 ili više okvira, spremne su za širenje te im se dodaju satne osnove ili okviri s medom prema potrebi. Te se dignu same tokom marta čim to vremenske prilike dopuste.

Zamjena starog saća novim okvirima važna je preventivna mjera protiv bolesti i osigurava zdravstvenu ispravnost budućih pčelinjih proizvoda. Mart je idealno vrijeme za početak ove prakse jer zajednice tek ulaze u fazu intenzivnog razvoja.

Hrana i voda - preduvjet snažnog proljetnog zamaha

Kako se pojavljuju prve generacije mladih pčela izletnica, potrebe za hranom naglo rastu - naime raste i broj legla. Ako prirodni unos nektara i peluda još nije stabilan, pčelar mora osigurati dovoljne zalihe. Nedostatak hrane u ovom razdoblju može ozbiljno usporiti razvoj zajednice. Uz hranu, iznimno je važna i dostupnost čiste vode u higijenskim pojilicama, jer pčele troše velike količine vode za razrjeđivanje hrane i održavanje mikroklime u košnici.

Planiranje sezone nakon pregleda

Tek nakon što se utvrdi stvarno stanje pčelinjaka, pčelar može početi planirati nadolazeću sezonu.

Mart je mjesec u kojem se postavljaju temelji za sve što slijedi — od pripreme zajednica za proljetnu i bagremovu pašu do eventualnog proširenja broja košnica. Svaka odluka donosi se na temelju snage zajednica, zdravstvenog stanja i raspoloživih resursa.