Male stvari koje svaki vrt, balkon ili polje može učiniti za spas pčela

Medonosne pčele jedna su od najotpornijih vrsta na planeti: preživjele su ledena doba i nadživjele dinosauruse. Unutar košnice hiljade jedinki sarađuju s nevjerovatnom preciznošću, oblikovanom milionima godina evolucije. Njihova saradljiva priroda, snalažljivost i izdržljivost su izvanredne i doprinose njihovoj dugovječnosti.

No, čak i najotpornije vrste imaju granice. Danas se suočavaju s pritiscima koje većinom uzrokuje čovjek - od pesticida do gubitka staništa i širenja štetočina. Neke kolonije napreduju, dok druge propadaju, a prava priča nije samo broj košnica, nego zdravlje kolonija i stabilnost ekosistema koji ih podržavaju.

Sistemi koji najviše ovise o pčelama - veliki voćnjaci, monokulture i intenzivne farme - istovremeno doprinose njihovom opadanju. Mnoge hemikalije, uključujući sistemske insekticide, herbicide i fungicide, štete oprašivačima iako su namijenjene zaštiti usjeva.

Pčele trebaju raznoliku prehranu. Kada ogromne površine cvjetaju samo nekoliko sedmica, ulaze u nutritivni stres - slično kao da čovjek jede samo jednu namirnicu sedmicama. Kod nas je to posebno vidljivo kod suncokreta, uljane repice i bagrema: kratki, intenzivni periodi cvatnje, a zatim "prazni hod“ bez hrane.

Gubitak staništa i nestašica hrane

Urbanizacija, betonizacija i „uredni“ travnjaci istiskuju ih iz prirodnih staništa. Umjesto livada i živica, pronalaze beton i površine bez cvijeća.

Čak i u gradovima, njegovana travnata dvorišta često nude malo hrane ili skloništa.

Radovi koje obavite tokom augusta u pčelinjaku temelj su za uspješnu narednu sezonu

Kada su u pitanju bolesti i štetočine, najveći izazov je varoa grinja, koja je u Australiju stigla 2022. godine i može uništiti cijele kolonije ako se ne kontrolira. Tu su i druge prijetnje: mala košnica, voštani moljac i američka gnjiloća.

Varoa je kod nas prisutna desetljećima, ali klimatske promjene i sve toplije zime povećavaju njen pritisak.

Što svaki vrt, balkon ili polje može učiniti

Dobra vijest: pomaganje pčelama ne zahtijeva velike geste. Radi se o malim, praktičnim koracima dostupnim svima.

U vašem vrtu, na balkonu ili prozorskoj dasci:

• Sadite različite cvjetne vrste koje cvjetaju od ranog proljeća do kasne jeseni.
• Izbjegavajte pesticide, herbicide i fungicide
• Ostavite dio vrta "divljim“ - autohtone vrste su najvrjednije
• Postavite plitke izvore vode s kamenčićima za slijetanje
• Dodajte hotel za pčele (korisno za solitarne vrste)
• Grupirajte posude s cvijećem kako bi pčele lakše uočile oazu.

Na polju ili imanju ostavite rubne trake s divljim cvijećem, smanjite prskanje u vrijeme cvatnje, birajte integriranu zaštitu bilja te razmotrite sadnju višegodišnjih medonosnih vrsta uz rubove parcela.

U vašoj zajednici

Podržite lokalne pčelare kupovinom sirovog meda - pijace i direktna prodaja nude najkvalitetniji izbor. Lokalni med odražava terroir područja – cvijeće, godišnja doba i krajolik daju mu jedinstven karakte.

Zalažite se za prostore pogodne za oprašivače u školama, parkovima i urbanim sredinama te učestvujte u obilježavanju Svjetskog dana pčela i Sedmice oprašivača. Pčele ne trebaju velike projekte – trebaju raznolikost, manje hemije i više cvijeća. Svaki balkon, vrt, polje ili školsko dvorište može postati mala oaza koja pomaže oprašivačima da prežive i napreduju.

U sredinama u kojima poljoprivreda i pčelarstvo imaju dugu tradiciju, ovakve male promjene mogu značajno doprinijeti očuvanju pčela i drugih oprašivača.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor