Radovi koje obavite tokom augusta u pčelinjaku temelj su za uspješnu narednu sezonu

Radovi u pčelinjaku tokom osmog mjeseca predstavljaju jednu od ključnih tačaka u godišnjem ciklusu pčelarenja. Nakon završene glavne paše, koja u Hrvatskoj najčešće podrazumijeva bagrem, lipu, kesten i uljanu repicu, pčelinje zajednice ulaze u razdoblje koje će odrediti njihovu uspješnu pripremu za zimu i kondiciju za narednu godinu.

August je mjesec prijelaza - ljeto se polako pretvara u jesen, dnevne temperature kako se bliži kraj mjeseca postupno padaju, a pčele počinju smanjivati svoju aktivnost. Ipak, to ne znači da pčelar može mirovati i sve ovisi o mikrolokaciji. Upravo ovaj mjesec zahtijeva brojne, često i najodgovornije radove u košnici, a svaki propust može se skupo odraziti na preživljavanje zajednice tokom zime.

Prvi i osnovni korak je temeljit pregled svake pčelinje zajednice. Ljetna sezona je ostavila traga na pčelama - one su umorne, matica je možda smanjila ili već smanjila nesnost, a u košnici se mogu nalaziti bolesti ili štetnici. Pregledom se stječe jasan uvid u snagu zajednice, količinu zalihe meda i polena, prostor za polaganje jaja te opće zdravstveno stanje.

Provjera matice i legla

U augustu matica postupno smanjuje dnevnu nesnost. To je prirodan proces, ali ga pčelar mora pratiti. Kvalitetna matica trebala bi i dalje uredno polagati jaja, iako u nešto manjem broju nego u vrhuncu sezone. Ako se primijeti da slabo leže, da leglo nije zatvoreno ili da ima nepravilnosti u uzorku legla (npr. preskakanje polja), to može ukazivati na starost matice ili njezinu slabost.

Prema istraživanju o pčelarskim praksama, svi profesionalni pčelari mijenjaju matice svake dvije godine, dok 20% njih to čini i svake godine. Zamjena u augustu može biti dobra praksa, osobito ako se primijeti da zajednica zaostaje u razvoju.

Ako se matica kupuje, važno je pravilno je uvesti u zajednicu. Zbog smanjene paše, opasnost od odbacivanja je veća u ovom mjesecu pa se preporučuje korištenje uvođenja u kavezu (matični kavez s kandi-kolačem) i provjera nakon 2-3 dana. Također, zajednica mora biti bez matice najmanje 24 sata prije uvođenja. Nova matica, ako se uspješno prihvati, može potaknuti intenzivnije polaganje jaja u septembru, što je ključno za stvaranje mladih pčela koje će prezimiti.

Broj pčela u košnici izravno utječe na sposobnost zajednice da prehrani leglo, prikupi zalihe i grije košnicu zimi. U kolovozu se procjenjuje gustoća pčela na okvirima. Ako zajednica ima manje od 6-7 okvira gusto pokrivenih pčelama (ovisno o tipu košnice), potrebno je razmotriti jačanje zajednice ili spajanje s drugom slabijom zajednicom. Slabe zajednice imaju manje šanse preživjeti zimu, stoga je bolje pravovremeno djelovati.

Suzbijanje varooze - najvažniji higijenski zahvat

Varroa destructor je najveći neprijatelj pčela u svijetu. Suzbijanje ove grinje u augustu ključno je iz više razloga. Nakon završene glavne paše, u košnici se nalazi veliki broj pčela, ali i veliki broj grinja koje su se razmnožavale tokom ljeta. Također, tijekom ovog mjeseca pčele počinju uzgajati zimsku generaciju pčela - one moraju biti zdrave i bez virusa koje prenosi varroa. Ako se tretman ne obavi na vrijeme, zimske pčele bit će oslabljene i kraćeg životnog vijeka, što može dovesti do propadanja zajednice tokom zime.

Istraživanja po tom pitanju pokazuju da čak 76,07% pčelara tretira pčele protiv varooze tokom aktivne sezone (od marta do septembra). Od toga, najveći broj tretmana obavlja se u julu (52,04%), dok 26,53% pčelara tretman obavlja u augustu, a 9,18% u septembru.

Metode suzbijanja

U aktivnoj sezoni pčelari najčešće koriste različite akaricide. Prema istraživanju, najkorišteniji akaricidi su Checkmite (41%), Bayvarol (13%) te mravlja kiselina i Varidol (po 7%). U jesensko-zimskom periodu najčešće se koristi oksalna kiselina (70,37%), zatim Checkmite (9,88%) i Varidol (6,17%).

U augustu kolovozu se preporučuje kombinirati tretmane:

• Mravlja kiselina - djeluje kao isparivač, prodire u zatvoreno leglo i uništava grinje. Pogodna je za period s višim temperaturama, ali zahtijeva pažljivo doziranje kako ne bi došlo do oštećenja matice ili pčela..
• Checkmite i Bayvarol - sintetski akaricidi na bazi trakica. Učinkoviti su, ali se preporučuje njihova zamjena kako bi se spriječila pojava rezistencije..
• Oksalna kiselina - u augustu se može koristiti u obliku kapanja ili sublimacije, ali treba imati na umu da je manje učinkovita na zatvoreno leglo, pa se preporučuje nakon što se leglo smanji ili u više navrata..

Prije samog tretmana, preporučuje se pratiti prirodni pad grinja na dno košnice (tzv. monitoring). Istraživanje pokazuje da 76,47% hrvatskih pčelara redovno prati dnevni pad varroa grinja. Ovaj podatak omogućuje procjenu zaraze i izbor pravog trenutka za tretman. Ako je dnevni pad veći od 5-10 grinja, tretman je neophodan.

Izgradnja zimskih zaliha

Prihrana u augustu ima višestruku svrhu:

• Poticanje matice na nesnost - ako je paša slaba ili je nestala, pčele mogu smanjiti hranidbu matice, što dovodi do pada legla. Prihrana šećernim sirupom simulira prisutnost paše i potiče maticu na nastavak polaganja jaja.
• zgradnja zimskih zaliha - pčele trebaju dovoljno meda (ili šećernog sirupa) za prezimljavanje. Za jednu zajednicu preporučuje 15-20 kg mednih zaliha, ovisno o dužini zime.
• Priprema za jesensku prihranu - radovi u augustu pripremaju pčele za završne pripreme u septembru, ključne za uspješno prezimljavanje

Profesionalni pčelari svi obavljaju prihranu, dok među hobistima to čini 84,21%. Zanimljivo je da 41,82% pčelara koristi samo šećerni sirup, 23,64% koristi samo šećerne pogače (kandir), a 23,64% koristi kombinaciju oba oblika prihrane. Profesionalni pčelari u prosjeku daju 3,5 litara sirupa po košnici, dok poluprofesionalci daju nešto više - 3,86 litara. Kada je riječ o šećernim pogačama, profesionalci daju prosječno 2 kg po košnici.

Kako i čime prihranjivati?

• Šećerni sirup - priprema se u omjeru 1:1 (voda:šećer) za poticanje legla ili 2:1 za stvaranje zaliha. U augustu se preporučuje sirup 1:1 jer potiče maticu na nesnost. Sirup se daje u hranilicama (okvirne, nadokvirne, Ramove) ili u vrećicama s rupicama.
• Šećerne pogače - koriste se kao dodatna prihrana ili kao rezerva. Pogodne su za kraći period ili za slabije zajednice.

Važno je napomenuti da se prihrana mora obavljati higijenski - posude moraju biti čiste, a sirup svjež. Također, prihrana se ne smije ostavljati na otvorenom jer privlači druge pčele i ose, što može dovesti do pljačkanja

Upravljanje mednim prostorima i vrcanje

August je za većinu pčelara kraj medne sezone. Glavne paše (bagrem, lipa, kesten) su završile, a moguća paša s pašnjaka zlatošipke ili heljde može biti neizvjesna. Zato je u augustu potrebno skinuti medne nastavke - ako su već ispunjeni i zatvoreni, vade se i pripremaju za vrcanje. Treba provjeriti i zalihe u gnijezdu - u donjem dijelu košnice (gnijezdu) mora ostati dovoljno meda za pčele. Ako je meda malo, potrebno je ostaviti jedan ili dva okvira ili ih nadomjestiti prihranom.

Ako se vrcanje ne obavi ranije, august je posljednji trenutak za vađenje meda. Nakon vrcanja, med se cijedi, taloži i pakira. Također, važno je vratiti prazne okvire u košnicu kako bi ih pčele očistile i pripremile za narednu sezonu. Međutim, treba biti oprezan - ako se okviri vraćaju, a napolju je slaba paša, može doći do pljačkanja. Stoga se okviri vraćaju samo u jakim zajednicama i po mogućnosti navečer.

Zdravstvena zaštita - prevencija bolesti

Nozemoza (uzrokovana mikrosporidijem Nosema ceranae ili Nosema apis) može biti prisutna tokom cijele godine, ali posebno je opasna u kasno ljeto i jesen. Simptomi uključuju proljev, oslabljene zajednice i smanjenje legla. Prevencija uključuje:

• Higijenska voda za piće - postavljanje pojilica s čistom vodom, po mogućnosti s dodatkom soli ili minerala.
• Prihrana s dodatkom - neki pčelari dodaju dodatke prehrani (npr. timijan, eterična ulja) u sirup.
• Zamjena starog saća - ono može biti izvor zaraze, pa se preporučuje redovna zamjena (svake 3-4 godine).

Iako je američka gnjiloća rijetka u našim krajevima, august je mjesec kada se mogu primijetiti njeni simptomi, osobito ako je tokom ljeta došlo do pljačkanja. Simptomi uključuju: poklopljene stanice s udubljenim i tamnim poklopcima, ljepljivu i raspadnutu larvu te karakterističan miris.

Priprema za zimu

Kao što je već spomenuto, slabe zajednice imaju manje šanse za preživljavanje. U augustu se donosi odluka o spajanju slabih zajednica s jačima. Spajanje se provodi tako da se slabija zajednica postavi preko jače s listom papira između (tzv. metoda novina). Kroz nekoliko dana pčele progrizu papir i pomiješaju se. Važno je da se spajaju zajednice u kojima nema bolesti.

Kako se zajednica smanjuje brojčano (zbog prirodnog izumiranja starih pčela), prostor u košnici postaje prevelik. U augustu se preporučuje smanjivanje broja okvira na optimalan broj, npr. 10-12 okvira u LR košnici i uklanjanje okvira viška koji nisu pokriveni pčelama. To omogućava bolju termoregulaciju i lakšu odbranu od štetnika.

Zaštita od osa i štetnika

U augustu su ose i stršljeni posebno aktivni. Oni napadaju košnice u potrazi za medom i bjelančevinama. Slabe zajednice mogu biti uništene. Mjere zaštite uključuju:

• Sužavanje ulaza - smanjenje ulaza na košnici na 1-2 cm, što otežava ulazak osa.
• Postavljanje klopki - klopke s atraktantima (napitak od šećera, piva, mesa) postavljene dalje od košnice.
• Jačanje zajednica - jake zajednice same se odbrane od osa.

Iako je zima još daleko, august je period kada miševi počinju tražiti skloništa. Košnice trebaju biti podignute na stalcima i zaštićene od miševa (npr. žičanom mrežom na ulazu).

August kao temelj zdrave zime

August je mjesec u kojem se donose ključne odluke za uspješno prezimljavanje pčela. Pravovremeno suzbijanje varooze, prihrana, procjena snage zajednica i zamjena matica čine temelj pčelarske prakse u ovom periodu. Za svakog pčelara, bez obzira na nivo iskustva, vrijeme je za promišljanje i planiranje. Svaki zahvat u košnici, ma koliko mali bio, doprinosi zdravlju pčela i konačnoj berbi meda naredne godine. Stoga, naoružani znanjem i iskustvom, pčelari u augustu polažu temelje za uspješnu narednu sezonu.

^{Neki podaci preuzeti su sa:-Tomljanović, Z., i sur. (2020). Beekeeping practices in Croatia – results of a survey. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 71(4), 413-427. Hrvatski nacionalni pčelarski portal Pčelarstvo.hr}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor