Janković se saživio sa pčelama: "Neko treba da pokrene pitanje ko može staviti naziv med"

Osmočlana porodica Mirka Janković iz Modriče živi od pčelarstva, a unazad nekoliko godina sakupljaju i ljekovito bilje, od koga pripremaju brojne tinkture. Mirko se pčelarstvom bavi preko tri decenije i ima više od 100 košnica, te kaže da je prošla godina podbacila, ali se nada da bi ove moglo biti bolje.

"Prve naznake govore da bi ova godina, mogla biti medonosna u mom pčelinjaku i daleko bolja od prošle. Za svoje 33 godine, koliko se bavim pčelarstvom, ne pamtim da je bila lošija godina od lani. Imamo već naznake bagremovog meda, a dolazi nam kupina, lipa...Ne znam za druge pčelare, ali teren ovaj na kome ja pčelarim u Dugom polju, je takav bio da smo mi zadovoljni za sada", priča Janković, te dodaje da ono što "skinu" bagrema, pčele dopune kupinom i dobije se ekstra kvalitetan med.

Brojni su izazovi u pčelarstvu, govori Mirko, prisjećajući se da je sve bilo drugačije kada je počinjao. "Veliki su izazovi sada, ne samo da su bolesti u pitanju, nego je klima se promijenila. Ja kao agronom to pratim, neko bilje iscvjeta dosta ranije", kaže ovaj pčelar i dodaje da se sve mijenja, jer se dosta sve tretira u poljoprivredi.

Inače, poljoprivredni proizvođači, kako navodi, ne vode računa o pčelarima, mada od njih sve zavisi.

"Kod mene je problem, što se izgubio period proljeće-jesen i to svi pčelari znaju, to nije pogodno za biljke, tako da uopšte gledano pčelarstvo je postalo rizično", kaže Janković, te dodaje da oni koje to vole ne odustaju.

Sve proda na kućnom pragu

Sa plasmanom Jankovići problema nemaju, a sve što izvrcaju, prodaju na kućnom pragu. Onaj ko jednom kupi kod njih, vele, uvijek se rado i ponovo vrati. Ovaj pčelar ukazuje i na nelojalnu konkurenciju. Sve češće je, kako navodi, na tržištu prisutan i patvoreni med.

"Nažalost ovi veliki proizvođači, veliki centri, ja sam lično uzimao teglu i na njemu piše industrijski med. Neko treba da pokrene pitanje ko može staviti naziv med, ne može biti industrijski med. Da bi pčelari mogli napredovati i usavršavati proizvodnju, dobro bi bilo i da su opštinski i republički podsticaju veći", kaže Janković, koji je svakodnevno u pčelinjaku i sa pčelama se kako kaže, saživio.

Cijela porodica u pčelarstvu

Pored Mirka, cijela ova porodica, koja ima osam članova, uključena je u proizvodnju i svako ima svoj zadatak.

"Imam tri sina, tri kćerke. Najstariji sin je profesor biologije, on je sa mnom, ima i on svoj pčelinjak početni. Svi su tu, imam kćerku magistar farmacije, svi smo u tom poslu neko više neko manje, naravno najviše supruga i ja. Supruga je moja desna ruka, bez takve jedne organizacije porodice u ovom poslu se nema šta tražiti", kaže Mirko, o čijoj porodici smo već pisali to možete pročitati ovdje.

Jankovići kažu, za uspjeh je ključan kvalitet proizvoda, a ljubav prema poslu, mora biti ispred ekonomskog interesa.