• Pčelarstvo
  • 08.06.2019. 10:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Ima 61 godinu staža u pčelarstvu, a znanje prenosi zetovima, unucima i prijaku

Stojan Veljković počeo je sa tri košnice, a danas ima pedeset pčelinjih društava. U pčelinji svijet ušao je sa tri godine i nikada nije poželio da ga napusti. Tome je kumovao njegov ujak Tomislav Ilić, kada je u dvorište Veljkovića uselio desetak svojih košnica. Pčelarstvom je zarazio i svoja dva zeta Žiku i Danila.

Foto: Gordana Nastić
  • 197
  • 27
  • 0

Stojan Veljković, iz Donjeg Neradovca kod Vranja (susjedna Srbija, op.ur.), ima 64 godine i 61 godinu staža u pčelarstvu. U pčelinji svIJet ušao je sa tri godine i nikada nije poželIo da ga napusti. Tome je kumovao njegov ujak Tomislav Ilić, kada je u dvorište Veljkovića uselio desetak svojih košnica. I kad god je nešto radio oko njih, Stojan mu je bio za petama jer mu je dimilica za pčele bila omiljena igračka.

U njemu je ujak odmah prepoznao talentovanog učenika i kao takvog je počeo da podučava. Pričao je svom sestriću zanimljive priče iz pčelarstva. Baš onakve kakve je radoznalo dIJete moglo odmah da shvati. Tako je Stojan od malena znao kakvu ulogu one imaju u proizvodnji hrane.

Sam pravio košnice i rojio pčele

Aktivno je počeo da se bavi pčelarstvom tek kada je od ujaka, na poklon, dobio tri košnice. Sam je pravio košnice i rojio pčele. Rojenje je počinjao odmah poslije bagremove paše. "Staru maticu bi odvojio u novi sanduk sa pet do šest ramova. U njega bi istresao još dva rama sa pčelama. Sve to bi uradio sa ciljem da u prethodni, gdje su friška legla, proizvedem mladu maticu. Tu košnicu sam stalno nadgledao i provjeravao da li se mlada matica oplodila. Tek kada se to desi znam da sam formirao košnicu. To je mnogo bitno jer u vrijeme parenja matica izlazi napolje i može da ode u drugi sanduk ili je u letu ugrabi i pojede neka ptica, što znači da cijeli postupak mora da se ponovi", kaže Stojan.

Stojan je u pčelinji svijet ušao sa tri godine i nikada nije poželio da ga napusti

Znanje je stalno nadograđivao

Svoje znanje on je nadograđivao čitajući stručnu literaturu. Toliko je brzo napredovao da je iznenadio i svog ujaka. Zato ga je on uvijek angažovao kada je trebalo da odradi neki veliki posao u pčelinjaku, a pogotovo kada je selio pčele sa paše na pašu.

"Jednom prilikom smo kamionom vozili 70 košnica sa pčelama u susjedno selo. Put je bio toliko loš da su pčele izašle iz košnica. To smo primetili tek kada smo stigli. U takvom stanju pčele ujedaju kao lude. Uprkos tome, morali smo da ih istovarimo iz kamiona. Pri istovaru su nas toliko izujedale da je svako od nas pretrpio u prosjeku od 100 do 200 uboda", priča Stojan.

Ovakvih situacija je u Stojanovoj pčelarskoj karijeri bilo podosta, ali nikada nije ni pomislio da napusti ovaj posao. I sada kada je poslije 40 godina staža stekao penziju u vranjskoj fabrici za proizvodnju grijanih tijela, on se pčelarstvom bavi kao i prvog dana. Sa neizmjernom ljubavlju brine o pedeset pčelinjih društava. Trudi se da im ništa ne zafali čak, i u bezmednoj godini kada mora da ih prihranjuje, iako sve to dosta košta.

Što je rojenje pčela i kako ga prepoznati?

Ljubav prema pčelama prenosi na svoje potomke

Ljubav prema pčelama koju gaji od djetinjstva uspio je da prenese i na zetove Žiku i Danila, a nada se da će mu to poći za rukom i kod četvoro unučića. Najstarijim unucima Ognjenu i Damijanu već su kupili pčelarska odijela i oni ih sa ponosom nose.

"Stariji zet Živorad se pčelarstvom bavi skoro četiri godine i već ima preko 40 košnica. Mlađi Danilo ima 19 i veoma su talentovani za pčelarstvo. Uporedo sa njima pčelarstvu učim i mog prijatelja Dragišu, oca od starijeg zeta. On je moj najstariji učenik. Sve što je naučio umije sam da odradi, tako da je od velike pomoći mom zetu", ističe Stojan.

Unucima već kupili pčelarska odela i oni ih sa ponosom nose

Prodaja meda na kućnu adresu

Kad god ode zetovima da prekontroliše pčelinjak, on ih podsjeti da pčele čuvaju od varoe i da sa zaštitom moraju da krenu tokom augusta mjeseca kada se obavlja dimljenje protiv ove opake bolesti.

"U septembru slijedi nova zaštita. U košnice se stavljaju štapići za zaštitu pčela od varoe. Tu mogu da stoje samo mjesec dana, jer poslije toga nema efekta. U takvim prilikama obično ih podsjetim i kako da se u bespašnom periodu odbrane od grabeži i kako da po načinu letenja pčela prepoznaju nastali problem. Naučio sam ih i da mjese pogačice za prihranjivanje pčela. Govorim im i koje lijekove mogu da stave u njih. Na tome stalno insistiram, jer je to mnogo bitno za uzgoj pčela", kaže Stojan.

Varoa - prenosnik i ključni okidač virusa kod pčela

Sav med koji proizvede Stojan, uglavnom, proda mušterijama na kućnu adresu. Za prodaju i pakovanje meda zadužena je njegova supruga Ljiljana. Ona je suprugu i djeci od velike pomoći i u vrijeme vrcanja meda. Veljkoviće u junu čeka vrcanje bagremovog meda. Ne nadaju se mnogo berićetu jer je u vreme cvjetanja bagrema bilo dosta kišnih dana. I pored toga , međutim, oni polako obavljaju neophodne pripreme pred početak ovog posla.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Pčele Med Pčelarstvo Pčelarnje Košnice Varoa Rojenje Stojan Veljković Ljiljana Veljković


Autorica

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi