• Bolesti pčela
  • 29.01.2019. 16:00

Varoa - prenosnik i ključni okidač virusa kod pčela

Četiri su najzastupljenija virusa koji prave probleme pčelarima: virus deformisanih krila, virusi hronične i akutne paralize te virus mješinastog legla. Svi su, osim u pčelama, pronađeni i u varoi - pčelinjem krpelju.

Foto: Flickr / Gilles San Martin
  • 456
  • 29
  • 0

Pčelinji krpelj varoa hrani se masnim tkivom i hemolimfom pčele. Na taj način se prenose bolesti i virusi između pčela. Pčelinji krpelj prelazi sa jedne pčele na drugu, prenose joj sve viruse, a od nje pokupe neke druge. Virusi su u organizmu i čekaju povoljan trenutak da se aktiviraju.

Virus deformisanih krila

Stručnjaci kažu da virus deformisanja krila ne bi bio toliko patogen i štetan za pčelu, da nije varoe. U varoi virus sazrijeva, dobija na svojoj patogenosti i jačini.

"Pčele ne samo što su male, sitne i zakržljale, nego i ugibaju za dan do dan i po nakon izleganja. Kada virus uzme maha, za tako kratko vrijeme ugine 30% novoizleženih pčela. To je mladost košnice u koju je mnogo uloženo da bi se pčele izlegle i postale korisne za društvo. U svakom novom turnusu izleganja ugine 30% nove populacije. Jasno je da ovom dinamikom vrlo brzo dolazi do smanjenja broja pčela i na kraju gubitka tog društva", objašnjava dr vet. med. Uroš Glavinić, asistent na katedri za biologiju Fakulteta veterinarske medicine Beograd.

Virus hronične paralize pčela

Virus hronične paralize pčela podrazumijeva stanje kada bolest u dužem periodu i sa nešto manjim posljedicama iscrpljuje organizam jedinke. Virus do te mjere iscrpi pčelu da joj otpadnu dlačice. Pčela po čitavom tijelu ima žute dlačice, koje joj daju braonkastu boju. Kada joj dlačice otpadnu, ona više nema tu boju, nego ostaje crni pigment, objašnjava naš sagovornik. Kada na glavi izgubi dlačice, ona počne da se presijava, zbog čega mnogi pčelari misle da su masne. Analize su pokazale da zdrava i jaka društva, koja bivaju zaražena virusom hronične paralize, ne dozvoljavaju "masnim" pčelama da uđu u košnicu i rašire virus.

"Pčele koje su na letu prepoznaju crne 'masne' pčele po mirisu, jer je to njihovo izrazito čulo. Izguravaju ih i ne dozvoljavaju im da uđu u košnicu i unesu infekciju. Bore se sa pčelama, koje su dio njihovog društva. Guraju ih, dok ih potpuno ne isrcpe. Neke su mrtve, a neke umrtvljene i nemaju dovoljno snage da polete, već bauljaju“, priča Glavinić.

Ekološki načini za odbranu protiv varoe

Virus akutne paralize pčela

Virus je prisutan u pčelama, ali dokle god je njihov imunitet na zavidnom nivou, ne pravi nikakve probleme. Do njegove aktivacije dolazi onda kada padne imunitet. Tako je i sa virusom akutne paralize pčela.

"Naiđu lijepi dani, pčele izađu napolje. Sam let bude fizički napor i stres za organizam i u trenutku se obori imunitet. Virus koji je bio tu aktivira se i u trenutku, akutno, ubija pčelu. Ona pada mrtva tamo gdje je izletjela, u polju. Zato se kao posljedica u društvima ne javljaju ni leševi uginulih pčela, ni žive pčele. Kažu pčelari, ostala puna košnica meda, matica i šaka pčela. Nije riječ o mistici, već o aktivaciji virusa", pojašnjava Glavinić.

Virus mješinastog legla

Riječ je o virusu koji ubija legla, a prisutan je i u radilicama. One su te koje šire virus njegujući leglo. Od jedne do druge ćelije one prenose virus i inficiraju leglo. Sa druge strane, virus radilicama ne pravi nikakav problem. One se sa njim bore. Do te mjere uništi leglo da od larvice ostane samo opna puna kašastog, trulog sadržaja. To izgleda kao vreća, mješina puna tog trulog sadržaja. Zato se virus i zove virus mješinastog legla.

Varoa u zimskom klupku

Statistika poražavajuća

Istraživanja sprovedena na katedri za biologiju Fakulteta veterinarske medicine Beograd, rađena na osnovu uzoraka pčelara iz cijele Srbije, pokazala su da od 100% u svega 6% ispitanih uzoraka nije pronađen nijedan od ova četiri virusa. U 30% slučajeva bio je jedan od ova četiri virusa, u 42% zabilježena su dva virusa, a u 22% evidentirana je mješavina tri ili sva četiri virusa.

U Vojvodini virus deformisanih krila zabilježen je u 70,5% ispitanih društava, što ukazuje na loš način borbe protiv varoe, jer da je nema u toj mjeri, ne bi bilo toliko virusa deformisanih krila, ističu stručnjaci. Virus akutne paralize zabilježen je u 68,2% slučajeva, virus mješinastog legla 54,5%, dok u trenutku kada su rađene analize nije zabilježen virus hronične paralize.

Ako je za utjehu, nije bolja situacija ni na zapadu. U Austriji je u 90% uzoraka evidentiran makar jedan virus, u Francuskoj virusa deformisanih krila u 97% slučajeva, virus mješinastog legla 86%, virus akutne paralize u 58% uzoraka. U Urugvaju je u svakoj košnici bio virus deformisanih krila i mješinastog legla. U Hrvatskoj imaju sličan problem kao i u Srbiji. Virus deformisanih krila su imali u 95% uzoraka, dok je virus akutne paralize zabilježen u 10% uzoraka.

Zdravlje na usta ulazi

Preporuka svim pčelarima je da aktivno rade na jačanju imuniteta. Trebalo bi da kontrolišu varou, jer je ona prenosnik virusa, a za neke od njih i ključni okidač.

"Pčele treba zazimiti sa kvalitetnom hranom u dovoljnim količinama. U plodišnom medu koji im ostavimo imaju materijal da zidaju svoj imunitet i tkiva. Kada je godina katastrofalna, i nema dovoljno meda, ni da se malo makar pomiješa sa šećerom, nego mora da se doda nešto u košnicu, onda je preporuka da se uzme neki od suplemenata koji imitiraju med i koji predstavljajuumjetni izvor proteina, vitamina i minerala. Možete i sami praviti čajeve, odvare biljne, gdje kuvanjem iz biljaka izvlačite neophodne sastojke koje, kada dodamo u šećerni sirup, makar malo imitiraju med", zaključuje Uroš Glavinić.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti pa su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta na kojima se nalaze pčela su... Pročitaj više »

Tagovi

Varoa Pčelarstvo Virus deformisanih krila Virus mješinastog legla Virus hronične paralize pčela Virus akutne paralize pčela Pčelinji krpelj


Autorica

Zorana Bogdanović

Zorana Bogdanović

Diplomirana novinarka. Sarađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čoveka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi