Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rojenje pčela
  • 21.10.2016. 14:00

Što je rojenje pčela i kako ga prepoznati?

Što je rojenje, zašto do njega dolazi i kako ga prepoznati?

Foto: Vipromo
  • 12.640
  • 370
  • 0

Godina za zaborav, majka priroda je učinila svoje, loši klimatski uvjeti učinili su sve da prinos meda bude ispod prosjeka i očekivanja. Zasigurno pčelari nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo, pa ostaje nada za boljom narednom sezonom. Protiv prirode i njenih zakona se ne može, ali kvalitetno isplanirati proizvodnju za iduću godinu i uraditi sve potrebne aktivnosti se može.

Uz puno ljubavi, brige prema pčelama te radnog elana pčelar brine i o prirodi, sa kojom pčele imaju neraskidivu vezu. U vremenu kad su pčele došle do liste ugrožene vrste, rojenje je aktivnost koja poprima još veći značaj. O tome šta se dešava u košnici i van košnice tokom rojenja govorio je pčelar Osman Hašimović čija je ljubav prema pčelama naprosto neizmjerljiva.

Zašto se javlja rojenje?

Jednostavno rečeno rojenje predstavlja prirodan način umnožavanja pčelinjih zajednica. "To je prirodni instinkt koji pčele imaju, i sve dok su ispunjeni svi potrebni uvjeti pčele bi vršile rojenje, a na pčelaru je da to uoči i poduzme željene aktivnosti", na početku razgovora kaže Osman.

Pčelar donosi odluku ukoliko je prepoznao znakove rojenja da li će i doći do rojenja. Umnožavanje zajednice ili med, jer nešto od to dvoje mora onda izostati.

Nekoliko je razloga zašto pčele ulaze u tzv. "rojevno stanje". Zbog prirodnog instinkta kod pčela za prekomjernim nagomilavanjem hrane matica pojačano polaže jajašca, a i pčele ubrzano grade saće pa dolazi do prenatrpanosti prostora. U takvom ambijentu narušena je i mikroklima u košnici, i dolazi do povećanja temperature. Također vrlo čest okidač za rojevno stanje je i slabije lučenje feromona starije matice, što pčele protumače kao njen izostanak. Na pitanje kada se najčešće javlja rojenje pčelar Osman kaže:

"Nema određenog fiksnog termina, bitno je da su svi preduvjeti ispunjeni, a to je najčešće oko polovice mjeseca maja, i početak juna jer tada u izobilju ima hrane na livadama sa biljakama polenušama i nektarušama. Nekada se zna javiti i aprilski roj ali rijetko", navodi on.

Ulazak u rojevno stanje

Odluku donosi stara pčela, često rojevno stanje ne znači odmah podjelu i izlazak, ono može biti na "čekanju" ako su loši vremenski uvjeti.

"Dugo godina se bavim ovim poslom, konstantno sam sa pčelama i uvijek me iznova oduševi način na koji se podjele tokom rojenja, kako se precizno dogovore koja pčela ide, a koja ostaje u košnici jer uvijek na kraju omjer precizno bude 50%-50%.podijeljene generacije", kaže Osman.

Pored svih ispunjenih uvjeta, dovoljno hrane, dobrih vremenskih uvjeta ipak pčelar donosi odluku ukoliko je prepoznao znakove rojenja da li će i doći do rojenja, u zavisnosti šta želi. Umnožavanje zajednice ili med, jer nešto od to dvoje mora onda izostati.

Znakovi rojevnog stanja

"Svoju odluku i plan šta ću raditi u narednoj sezoni, bazirati se na proizvodnju meda ili umnožavanje zajednica donosim u januaru. Pčelu moraš voljeti, ta ljubav znači da razumiješ i njeno ponašanje, a kad razumiješ njeno ponašanje lahko je predvidjeti korake u proizvodnji", objašnjava.

Rojevno stanje je vrlo bitna aktivnost koju iskusni pčelar lahko može prepoznati. Postoje određene aktivnosti specifične u ponašanju pčela, ujedno i vidljivi znakovi. Pčela u tom periodu počinje da "ljenčari", zajednica gradi početne matičnjake, oko poletišta mnogo pčela se nalazi na zidu, pa često vise u obliku tzv. "pčelinjih brada" ili pčelarskim rječnikom rečeno "kipe". Kompletan rad pčela i proizvodnja meda svede se na svega 30%, a matica se hrani pretežno energeskom hranom.

Izlazak roja van košnice

Ukoliko pčelar ne primijeti tzv. rojevno stanje, i ne preduzme aktivnosti demariranja, a svi preduvjeti za pčelu ispunjeni, matica izlazi van i traži najbližu obično granu, u tom momentu ostale pčele su oko nje i instiktivno automatski počinju lučiti vosak. Ni tada još uvijek nije kasno za pčelara, takvu zajednicu, roj može vratiti ako preduhitri pčele izvidnice koje odlaze da pronalaze pogodno mjesto, obično šuplje drvo.

Pčelu moraš voljeti, ta ljubav znači da razumiješ i njeno ponašanje, a kad razumiješ njeno ponašanje lahko je predvidjeti korake u proizvodnji!

Taj period obično traje 2 - 48 sati tzv. "pčelarovo vrijeme". Pčelar skida roj sa maticom improvizovanim posudama, trnkama, te prebacuje u košnicu, uz dodatak hrane. Matica počinje odmah sa lučenjem feromona i taj roj se obično naziva prvenac.

"Ništa neobično je pojava odmah drugog instinkta zajednice za rojenjem za oko 5 dana, obilje hrane, lijepo toplo vrijeme instinktivno tjera pčelu u rojevno stanje. Ta nova zajednica se onda naziva drugenac. Sve dok ispaše i hrane ima u izobilju, dok je vrijeme pogodno i toplo dolaze rojevna stanja pčela, a poslije prvenca svaka ostala zajednica je sve slabija. Rijedak je slučaj, ali i dešava se četvrti roj, koji je obično iscrpljen, slab i naziva se bijela pčela, pojašnjava taj iskusni pčelar.

Živuća enciklopedija pčelarstva

Mnoge grupe osnovaca, srednjoškolaca ali i studenata imale su priliku slušati pčelara Osmana kada priča o pčeli. Nemoguće je, a ne primijetiti sa kakvom pažnjom, ljubavlju i posvećenosti o pčelama priča pčelar Osman. Godine iskustva, razumijevanje pčele i poduzete aktivnosti dovele su do toga da u ovoj teškoj pčelarskoj godini Osman "izvuče" maksimum.

"Ovaj posao je posao gdje su najmanji detalji ustvari najvažniji, ništa se ne smije preskočiti. Ove godine da bi ostvario maksimum proizvodnje meda, odrekao sam se julske paše, a gdje za posljedicu mi je oslabila zajednica", zaključuje naš sagovornik.

Foto: Vipromo


Tagovi

Med Pčelari Pčele Rojenje Košnica Osman Hašimović Matica Feromon Zajednica Matičnjak Demarirnje Vosak Roj Trnke Iskustvo


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.