I pčele biraju šta jedu - neće masno

Pčele su važan faktor u našoj okolini i prehrani. Bez njihovog se oprašivanja mnoge biljne vrste ne bi mogle razmnožavati, stoga njihova smrtnost utiče i na našu snabdjevenost hranom. Kako piše phys, treba uzeti u obzir da na svijetu postoji više od 20.000 vrsta pčela. Osim medonosnih pčela značajni su i bumbari.

Pčele većinu hranjivih sastojaka dobivaju iz svojih glavnih hranidbenih izvora, a to su nektar i pelud (cvjetni prah). Dok je nektar uglavnom izvor ugljikohidrata, pelud sadrži većinu ostalih potrebnih hranjivih sastojaka: bjelančevine, masti, minerale i vitamine. Do danas, istraživači su pretpostavljali da pčele poput ostalih biljojeda, uglavnom uzimaju u obzir sadržaj bjelančevina prilikom izbora svoje hrane.

Eksperiment učenja i hranjena

Koristeći mehanički pristup u dva koraka, a koji je uključivao eksperimente učenja i hranjenja, grupa naučnika je uspostavila novu metodu kako bi budno pazili na hranidbene navike ovih korisnih insekata. Kao prvi korak, eksperimenti su pomogli naučnici da utvrde sklonost pčela na određene hranjive tvari - u ovom slučaju masti i bjelančevine.

Fabian Rüdenauer, glavni naučnik studije, rekao je: "Fokusirali smo se na masnoće i aminokiseline, koje predstavljaju dvije esencijalne makro hranjive tvari u peludi i koje će pčele vjerojatno uočiti i okusiti."

Istraživanje je provedeno tako da je u pelud dodata manja količina masnih kiselina kako bi se povećao sadržaj masti. Istraživači su otkrili da pčele i bumbari mogu jasno razlikovati prirodnu od one s povećanim udjelom masti te da su jasno pokazale sklonost prirodnoj peludi. Iznenađujuće je to što kod izmjene sadržaja aminokiselina u peludi, pčele i bumbari to nisu mogli razlikovati.

Radije su bili gladni nego jeli više masti

Zaključak je da ako cvjetni prah sadrži masti više od uobičajene količine, pčele i bumbari ju manje konzumiraju. Oni su zapravo radije bili gladni nego konzumirali takvu hranu. 

Istraživačka grupa je zaključila da masnoća u peludi negativno utječe na reproduktivne sposobnosti pčela i bumbara te na njihovo preživljavanje. Dok, varijacije u sadržaju aminokiselina nisu utjecale na hranidbene navike pčela, opstanak ili reprodukciju.

Istraživači također prikupljaju i skup podataka o prehrambenoj hemiji peludi kako bi dobili pregled širokog spektra različitih biljnih vrsta. "To bi u budućnosti moglo dovesti do boljeg razumijevanja uticaja varijacija cvjetnih vrsta na pčele, a moglo bi poboljšati i zaštitne mjere poput cvjetnih traka u poljoprivrednim krajolicima", predviđaju istraživači.

Značaj eko-koridora u organskoj proizvodnji

Podsjetimo, cvjetne biljke, smještene u cvjetnim trakama, ispuštaju miris ili biohemijske tvari koje odbijaju štetne insekte, a privlače korisne te predatore i oprašivače ili privlače štetne organizme, štiteći biljku.