Poljoprivrednici i praznici - ide li to dvoje zajedno?

U zimsko doba, upravo u ovom periodu, "trojiče se sveci". Ovaj izraz znači da je svaki drugi, treći dan, neki praznik, kad "ne smije da se radi". Da li ovo važi i za poljoprivrednike? Nikako. Sve da hoće, pa ne bi mogli.

Valja uraditi sve moguće poslove, da bi se jedan ili dva dana stvarno praznovalo, to jest, provelo sa rodbinom, kumovima i prijateljima. A čak i tada poljoprivrednici redovno hrane, poje i utopljavaju marvu i perad. Žene u poljoprivrednim domaćinstvima kuhaju, spremaju kuću, dočekuju i ispraćaju pomenute goste, da bi dan završile pranjem omanjeg vagona posuđa ostalog posluhe služenja ukućana i gostiju sa 100 jela i dvije stotine vrsta sitnih kolača.

Kad praznik prođe - ukrasi u kutiju, drvo u peć?

Ko, uostalom, i pravi toliko vrsta kolača, osim žena sa sela: poslastičarski zanat spada u one koji su se najmanje "primili" u seoskim sredinama, jer većina domaćica umije da napravi kolače po receptima svojih majki i baka/nana. Torta od 30 i 40 jaja uglavnom može da se proba na slavama i prazničnim ručkovima kod poljoprivrednika, jer gaje kokoške. A ako imaju i orahe, tu su i kolači u koje staje kilogram očišćenih jezgara, samljevenih ili isjeckanih, već kako recept zahtijeva. 

Sve da zablista - i odjeća i konji

Ako bi pao snijeg, a podrazumijevalo se u ta davna vremena da je padao, onda je valjalo još i počistiti dvorište i napraviti kakav, takav prolaz za ljude i njihova kola ili saonice. Konji su pažljivo timareni "da zablistaju", čak bi im žene oplele grive i ukrasile ih "pantljikama", to jest trakama, za praznik.

Sva odjeća, prvenstveno ona svečana, još u toku priprema pregledana je, oprana i očišćena, provjetrena na hladnoći, da bi ukućani dobro izgledali prilikom odlaska u crkvu ili u goste. Tepisi, krpare, ćilimi i ostale prostirke u domaćinstvu iznošene su na snijeg, gdje su "prakerom" izudarane ili dječjim nogama izgažene, da budu čiste i mirisne.

Praznik - povod za cjelodnevni rad

Ukratko, za poljoprivredno domaćinstvo i praznik bi bio povod za cjelodnevni rad. Zauzvrat, uz bogato postavljen sto i dosta alkohola, domaćeg vina ili rakije, provodile su se prijatne večeri u prijatnim razgovorima do zore. Žene bi i prilikom okupljanja koristile priliku da nešto ispredu ili izvezu, a muškarci su, onako usput, izrađivali rukotvorine od drveta, kože ili krzna.

Evo savjeta kako da vam božićna zvijezda potraje i do sljedeće godine

Prema rasporedu starih običaja, često se u zimske večeri "pogađalo" kakva će biti sljedeća godina za rod i plod, razmatrali su se planovi za sjetvu i podizanje novih zasada u voćnjaku ili vinogradu i popravljan je sav alat koji treba da posluži u novoj sezoni. U savremeno doba, rezidba voća i vinograda obavlja se upravo sada, a ko reže, smrzava se živ.

Tamo gdje su se poljoprivrednici pridružili protestima i blokadama, učesnici će svakako biti snabdjeveni hranom i okrepljenjem i imat će snažnu tehničku podršku, jer, sve se mijenja, pa možda i način proslave zimskih praznika. Najzad, u novu godinu treba ući i sa novim okolnostima za život i rad poljoprivrednika. Ne treba zaboraviti da se jedna od najuspješnijih akcija Matije Gupca i njegove seljačke vojske, tokom bune 1573. godine, odigrala baš u januaru, u vrijeme kad su feudalci u svojim zamkovima priređivali kostimirane balove, savršeno nesvjesni uslova u kojima im žive kmetovi i potpuno nezainteresovani za njih. 

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor