Oktobar: Lopatanje žita, zagrtanje vinograda i trapljenje povrća

Prema "Narodnom učitelju" Vase Pelagića, poljoprivrednici u oktobru rade bez odmora. Na redu je sušenje voća koje nije namijenjeno da se upotrebi u svježem stanju, a dobro će doći u ishrani tokom hladnijeg dijela godine. Ratarska domaćinstva očekuje prevrtanje (lopatanje) žita. Sve poljoprivredne mašine moraju biti pregledane, očišćene, podmazane, po potrebi popravljene i ostavljene za slijedeću godinu.

Vrijeme je za skidanje, sortiranje i kalupljenje duhana. Povrće se ostavlja, a zimnica priprema. Pelagić preporučuje da se upravo u ovo doba proračuna i pripremi hrana za svu stoku, za cijelu zimu, i da se proda stoka predviđena za prodaju, a staje poprave po potrebi.

Jesenja rezidba vinograda poslije berbe

Jedan od najvećih poslova s kraja septembra, berba grožđa, završava se u oktobru. Slijedi zagrtanje vinograda i jesenja rezidba. Prije zagrtanja, vinograd se đubri, stajnjakom, kompostom, fosfornim i kalijumovim đubrivima. U podrumima, odgajivači vina paze na kace i bačve u kojima previre kljuk. Kad se previranje završi, slijedi otakanje mladog vina i cijeđenje kljuka od crnog vina. Opravljaju se kazani i ostali pribor, jer sve treba da bude spremno za pečenje rakije.

Na njivama se završava žetva svega što još nije požnjeveno, a zemljište se priprema za sjetvu i đubri. Slijedi sijanje ozimih usjeva. Ledine se razoravaju, da bi ih u gruboj brazdi mraz istrošio odnosno usitnio zemlju. Livade se navodnjavaju mutnim vodama i muljem. Takođe se na svim zemljištima razoravaju odvodnice za oticanje vode.

Marko Baković je "doktor vina": Od planinskog napravio vinogradarski kraj

Stoka se pušta da pase na strnjici i pašnjacima, samo kad je lijepo vrijeme. Oktobar može da bude topliji od septembra, ali i hladan kao novembar, zato se stoka noću zatvara u torovima, košarama i pojatama. Prelaz sa zelene na suhu zimsku hranu obavlja se postepeno.

Voće u slami

U povrtnjaku se završava berba svega zaostalog ljetnog povrća koje se smješta u trapove. Leje se đubre i preoravaju. Zemljište treba pripremiti za gajenje povrća u proljeće, đubrenjem, i to stajnjakom i mineralnim đubrivima i duboko poorati. Stajnjak je vrlo značajan za gajenje patlidžana, paprike, krastavaca, bostana, tikava i krompira. 

Tople leje, ko ima, provjetravaju se, a rasad u njima se zaliva. Presađuje se (pikira) rasad u tople leje i brižljivo njeguje. Za ranu proljetnu proizvodnju treba sijati špinat i mrkvu i saditi crni i bijeli luk.

U voćnjaku sije se na lejama sjeme od voća. Najstarije voćke i one koje ne rađaju treba posjeći, upotrijebiti ih za gorivo, a njihovo korijenje iskrčiti. Mlade voćke se presađuju. Voće se u nekim krajevima ostavljalo u slami, a voćnjak se obavezno đubrio.

Sabiranje sjemena

U pčelinjaku, košnice se premazuju, pokrivaju i čuvaju od vlage i hladnoće. Slabe košnice se prihranjuju, a u nekim krajevima se pčelinjaci već uzimljuju. Na duhaništu pribira se potreban materijal za građenje rasadnika, đubrevitih leja za slijedeće proljeće.

U oktobru sadimo salatu i luk, sijemo pokrovne usjeve, malčiramo, kompostiramo

U šumi se sadi lisnato drveće i jela, naročito na terenima koji će kad padne snijeg postati nepristupačni. U žiropađama, svinje se goje žirom. Drveće namijenjeno za ogrjev siječe se i prevozi. Sabira se sjeme bukve, hrasta i javora.

Osim rijetkih praznika (jer počinje sezona), svaki dan je radni dan za poljoprivredno domaćinstvo.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor