Kleopatra je ovom ljekovitom biljkom mirisala jedra svojih brodova

Jasmin (Jasminum) je rod iz porodice Oleacea koji obuhvata više od dve stotine biljnih vrsta. Najpoznatiji je obični baštenski jasmin (Jasminum officinale), zimski jasmin (Jasminum nudiflora) i Jasminum polyanthum, sobna vrsta, donesena u Evropu iz Kine.

Baštenski jasmin pripada biljkama penjačicama i može narasti do 4,5 metara u visinu. Gaji se zbog lijepih mirisnih cvjetova koji su pravi ukras bašte. Brzo raste i pušta izdanke. Karakteristično je za jasmin da se cvjetovi otvaraju samo tokom noći. Ova biljka je, osim ljepote i dekorativnosti, veoma ljekovita, što su poljoprivrednici znali od davnih vremena. Posjeduje snažna antiseptička, antivirusna i antioksidantska svojstva.

Dobar i za holesterol

Umirujuće djeluje na nervni sistem, poboljšava raspoloženje i izvanredan je za njegu kože. Ulazi u sastav kozmetičkih preparata i parfema kojima daje prijatnu mirisnu notu. Čaj od jasmina smanjuje loš holesterol i povoljno utiče na zdravlje srca, reguliše krvni pritisak, jača imunitet i sprječava infekcije. Ubrzava metabolizam, pomaže u razgradnji masnih naslaga, djeluje protiv nesanice i stresa.

Pajasmin: Ukrasni grm opojnog mirisa - kako do obilnog cvjetanja?

Etarsko ulje se koristi u aromaterapiji kao sredstvo za smanjenje anksioznosti, ublažavanje simptoma menopauze, a pripisuju mu se i afrodizijačka svojstva. Kao sredstvo za njegu kože, pomaže u hidrataciji, povećava elastičnost i ubrzava zacjeljivanje ožiljaka.

Simbol duboke ljubavi

Vjerovanja o jasminu brojna su i postoje kod svih naroda koji su ikada došli u kontakt s ovom biljkom. Hiljadama godina pleni pažnju ljudi od dalekog istoka do Mediterana. Nije čudo što je opjevan u poeziji, poznat primjer je "Emina" Alekse Šantića, gdje junakinja pesme stoji "u hladu jasmina".

Jedna od najstarijih poznatih kineskih bajki zove se "Cipelice gospođe Lan Nijang (Jasmin)". Žensko ime Jasmina, poznato i omiljeno u cijelom regionu, pojavljuje se u mnogim jezicima i državama svijeta. Jasmin, od persijskog imena jasemin, znači "božji dar", ili izmin, "mirisni cvijet".

Zbog opojnog mirisa, simbol je senzualnosti i duboke vječne ljubavi. Često se koristi za ukrašavanje nevjeste, nekad u obliku vijenca na glavi, danas u bidermajer buketima. Zasaditi jasmin u dvorištu znači privući sreću i blagostanje u kuću. Bijeli cvet ove biljke u različitim tradicijama simbolizuje poštovanje, zahvalnost, čistotu uma i duha i skromnost. Postoji vjerovanje da je dovoljno unijeti jasmin u kuću da bi se privukla ljubav za cijeli život.

Ulje ove biljke dostizalo je visoke cijene i njime se trgovalo duž Puta svile vijekovima prije nego što je stigao na zapad. Drvo jasmina ukrašavalo je vrtove azijskih vladara, poštovala ga je kineska carska porodica, a prve informacije o ovoj biljci potiču iz prastarih kineskih, persijskih i egipatskih spisa. Persijanci su uljem jasmina obogaćivali svoje velike svečane skupove.

Kleopatra je, navodno, koristila jasmin da namiriše svoju odjeću pa čak i jedra svojih brodova kako bi tokom plovidbe zanosno mirisala, o čemu piše i Vilijam Šekspir u svojim dramama. Poslije velikih putovanja Vaska De Game, u 16. vijeku, jasmin stiže u Evropu i samo poslije sto godina preplavio je evropske vrtove. Omiljenost mu je od tada samo rasla i danas je čest stanovnik parkova i privatnih bašti, jer se brzo širi i prijatno miriše. Nekim vrstama jasmina omiljena sredina je - staklenik, ali, srećom postoje i znatno otpornije varijante.