Ta nekadašnja pripremala se isto kao i danas: listovi se dobro operu, isijeku i začine uljem, sirćetom, mladim crnim i bijelim lukom - i gotovo jelo, važno je samo da se pojede odmah pošto se pripremi, jer, ako stoji, gubi svježinu, prijatan ukus, a i većinu hranljivih sastojaka.
Zelena salata bila je do nedavno sezonska biljka koja se jede kad joj je vrijeme - a to je ovo doba godine. Promjene u načinu proizvodnje, plastenici i staklenici učinili su da bude prisutna na odjeljenjima svakog bolje snabdjevenog marketa, tokom cijele godine. Pripada grupi namirnica koje narodna i zvanična medicina visoko cijene. Ova biljka sadrži oko četiri posto vode, 2,5 posto ugljenih hidrata, vitamine A, C, B1, B2, B6, gvožđe, fosfor, magnezijum, cink, bakar i kalcijum.
Od davnina se koristi u narodnoj medicini kao lijek protiv zatvora i za bolje varenje, jačanje opšte otpornosti i za zdravlje srca. Djeluje protiv nesanice, jača krv (to jest, poboljšava krvnu sliku) i pogodna je za mlade i stare, zdrave i one koji se liječe i oporavljaju. Tu su narodna i naučna medicina potpuno saglasne.
Koje uslove ispoštovati za uzgoj salate tokom cijele godine?
Poljoprivrednici kod nas gaje salatu kao i njihovi preci, u maloj bašti ili na većoj površini, na starinski način ili uz upotrebu savremenih mjera, ona se podrazumijeva u ovom dijelu godine kao prijatan i zdrav dodatak svakidašnjoj ishrani. Najpoznatije vrste su "puterica", "lolo", "romano", "iceberg" i "kristal", sve nastale od one prvobitne mediteranske, koja nije formirala glavicu nego više ličila na zelje.
Salata nije odnedavno "u trendu" kao odlična namirnica za sportiste i sve koji žele da smanje tjelesnu težinu, nego je poznata vijekovima i gaji se od početka poljoprivrede. U regionu Sredozemlja drevni narodi gajili su je prije više od 3.000 godina. Nalazila se na jelovniku antičkih Feničana, Grka i Rimljana.
Čak su sačuvane anegdote o rimskim carevima, naročito Oktavijanu Avgustu i Dioklecijanu koji su u pauzama između državničkih briga i brojnih kriza u carstvu koristili priliku da sami odgaje nove vrste salate za svoju trpezu. Ta nekadašnja pripremala se isto kao i danas: listovi se dobro operu, isijeku i začine uljem, sirćetom, mladim crnim i bijelim lukom - i gotovo jelo, važno je samo da se pojede odmah pošto se pripremi, jer, ako stoji, gubi svježinu, prijatan ukus, a i većinu hranljivih sastojaka.
Prema staroj rimskoj poslovici, sačuvanoj do danas, "dobra salata se pravi tako što rasipnik dodaje ulje, cicija sirće, mudrac soli, a budala miješa".
U još jednom podatku drevni poljoprivrednici i savremeni stručnjaci bili su potpuno saglasni i u pravu: zelena salata je pravo jelo za ishranu trudnica. Ublažava mučnine, obezbjeđuje dovoljno gvožđa, usporava apsorpciju šećera, povoljno djeluje na elastičnost svih tkiva, olakšava oporavak poslije porođaja i povećava količinu mlijeka. Dr Šejla Kicinger (1929 - 2015.), britanska naučnica i autorica kapitalne knjige "Trudnoća i porođaj", zbog svega ovoga preporučuje mnogo zelene salate u ishrani trudnica i dojilja.
Logično je da doktorica koja je karijeru posvetila problematici porođaja zna koliko je ovo povrće korisno za majku i bebu, samo, kako su to isto znale nepismene žene poljoprivrednika prije više hiljada godina? Nema sumnje da su ovo značajno znanje pokupile od svojih majki i baba u doba kad u blizini nije bilo nikakvog ljekara, pogotovo ne za seljaštvo.
Tagovi
Autorica
Cijena pšenice u avgustu dosegnula najviši nivo u zadnje tri godine, šta septembar donosi na berzama?
"Doktor liječi, priroda ozdravi": Išli u borovnice na Zelengoru, ne bi je dali ispod 50 KM
"Da ideš u tri...sitna konca": Psovke su srž jezika
Sretan predznak: Sa svicem u kuću ulazi i nada
