Dobili smo šamarčinu kao vaspitnu mjeru. E sad razmišljaj, čovječe, o biološkoj raznolikosti!

Biološka raznolikost jedan je od onih izraza na kojega nailazimo na svakom koraku. Već nam izlazi na uši i ne znamo kud s njim. Sve postaje jasnije kada se (mi stariji) prisjetimo vremena kada se ona podrazumijevala. 

Sjećam se bašte svoje bake tamo u osamdesetim godinama prošlog vijeka. I cvijeća i povrća, na kraju šljivik. Kokice kljuckaju po zemlji. Krave, guske, patke... svi su na pašnjaku koji prolazi kroz čitavo selo. A tek one još starije priče o stanu izvan sela pa žirovanju svinja u vlastitoj šumi. Tada se o bioraznolikosti nije pričalo, ona se živjela. 

Jedni bez drugih ne možemo

Današnji način života nas je razdvojio od prirode (ma i od nas samih). Želimo što više zaraditi, pojesti, potrošiti (bilo novca ili kalorija). A za to su potrebni resursi, koji nisu beskonačni. U vrijeme kada sam ja bila dijete, moja je baka za doručak jela kruha (kojeg je sama ispekla, od vlastitog žita) i grožđa (koje je raslo u dvorištu). A ja danas pravim zdravi doručak od zobenih pahuljica, nekoliko vrsta sjemenki, sojinog mlijeka, suhog voća... koji su došli ko zna odakle i zbog kojih je ko zna koliko šuma iskrčeno, zemlje i zraka zatrovano. 

Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje, krivci za Covid-19?

Biološka raznolikost je sveukupnost živih organizama iz svih izvora, kopnenih i vodenih ekosistema te svih staništa kojima pripadaju, uključujući raznolikost unutar vrsta, među vrstama, te svih ekosistema. Ili, kratko rečeno - svi smo povezani i jedni bez drugih ne možemo. Nema živog bića koje postoji na ovom svijetu, a da nema svoju ulogu (navedite mi samo jedno takvo biće u komentaru i pokušati ću vas opovrgnuti). 

Naša su rješenja u prirodi

Danas je Međunarodni dan biološke raznolikosti, a ustanovio ga je UN 1993. godine. Možemo zaključiti da je prilično ugrožena kad već toliko dugo ima svoj dan, a njegova tema ove godine je "Naša su rješenja u prirodi". 

"Uprkos svom tehnološkom napretku u potpunosti zavisimo od zdravih i raznolikih ekosistema. Od njih zavisi naše zdravlje, voda, hrana, lijekovi, odjeća, goriva, skloništa i energija. Ovogodišnji slogan odražava nadu, solidarnost i važnost zajedničkog rada na svim nivoima kako bismo izgradili budućnost u skladu s prirodom", stoji u priopćenju UN-a povodom današnjeg dana. 

Naravno, njegovom je značaju pridonijela i pandemija koronavirusa. Više nego ikada smo postali svjesni važnosti hrane, očuvanja prirode, šuma, divljih životinja, mora, zraka... apsolutno svega što nas okružuje, a iz čega smo do sada samo grabili. Bez svijesti da grabimo sami od sebe. Da mi od prirode nismo odvojeni. Da smo mi dio nje. Što bi narod rekao - sami sebe žderemo.  

Treba nahraniti sve te gladne ljude

Svjesni su ovog problema i donosioci odluka. Tako je u utorak Europska komisija donijela dvije nove strategije u kojima se predlažu ambiciozne mjere i obveze EU-a za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u Europi i svijetu te za transformaciju naših prehrambenih sistema. Za njeno očuvanje osigurati će se 20 milijardi eura godišnje!

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% đubriva, ali i poticaji za eko proizvodnju?

Neće biti lako, posebno poljoprivrednicima od kojih se do juče očekivalo da proizvedu što više hrane uz pomoć različitih tehnoloških pomagača - od pesticida do što jače mehanizacije. Trebalo je nahraniti sve gladne ljude svijeta, sa što manje ulaganja. Uvode se drastične promjene, a broj gladnih se nije smanjio. Naprotiv, još više raste. No to je tema za sebe. 

Iz ove tijesne kože ne možemo. Tu smo gdje jesmo i promjene su nužne. Prilikom njihovog uvođenja treba biti racionalan i možda najviše - strpljiv. Za dobrobit onih koji ostaju. Na sreću, uz pomoć nauke i modernih ekoloških i inovativnih rješenja, nećemo se morati vraćati u vrijeme moje i vaše bake. 

Kako možemo pridonjeti mi "mali"?

Mi mali, koji hranimo tek pokoje derište u vlastitom domu takođe možemo pridonjeti biološkoj raznolikosti. Za početak, ovog proljeća posadite cvijet na kojeg će doći pčele. Makar on bio na prozorskoj dasci ili balkonu. Ako imate vrt, posadite ga gdje god imate kakvu rupu. Koristite što manje hemijskih sredstava. 

Zašto i koje cvijeće koristiti u bašti?

Razmišljate ekološki što god više možete. Za sobom ostavljajte što manje smeća. Smijete čak biti i prehrambeni nacionalista pa jesti kruh od domaćeg brašna i voće iz okoline. 

Sigurna sam da ćemo se nakon ove šamarčine koju nam je majka Priroda dala kao vaspitnu mjeru sabrati i popraviti svoje ponašanje. Zauvijek.