• Živa ograda
  • 11.11.2021. 13:30

Živa ograda: Koje vrste je najbolje posaditi?

Fitinija, berberis, lovor višnja, ligustrum, tisa, kleka - samo su neke od vrsta koje možemo iskoristiti za formiranje živih ograda. Osim brzog rasta, neke od njih su izuzetno dekorativne, dok druge imaju trnje i formiraju neprobojnu ogradu.

Foto: Depositphotos/luxta
  • 206
  • 39
  • 0

Kada želimo da zaštitimo dvorište od tuđih pogleda, idealno je da posadimo živu ogradu. Na raspolaganju nam je veliki broj vrsta, sorti i hibrida koji će uljepšati svaki prostor, a razlikuju se po bujnosti, brzini rasta, veličini, obliku i boji listova, cvjetova. Šta ćemo odabrati, zavisi od prostora, vizuelnog efekta kojega želimo postići, zemljišta, osvjetljenosti.

Prvenstveno treba voditi računa o rastojanju između sadnica, visini biljaka. One svojom visinom i bujnošću ne smiju ometati saobraćaj, preglednost saobraćajnica, infrastrukturu, ne smiju biti izvor problema sa komšijama. Sadnice koje kupujemo mogu biti u kontejnerima, u kesama ili golog korijenja.

Zimzelene ili listopadne vrste

Sve vrste žive ograde možemo podijeliti na listopadne i zimzelene, a odabrat ćemo ih u zavisnosti od naših potreba. Ukoliko želimo da nas živa ograda štiti tokom cijele godine, naš izbor biće fitonija, ligustrum, kleka, lovor višnja, tisa. Od listopadnih vrsta možemo odabrati berberis, hortenziju, grab.

Fitonija

Fitonija je izuzetno dekorativna zimzelena vrsta koja brzo raste. Ukoliko vam je potrebna gusta zaštita, fitonija je idealan odabir. Veoma se lako uzgaja, nije zahtjevna biljna vrsta, ima dekorativne, crvene listove. Lako se održava. Najbolje je posaditi tokom jeseni na razmak od 70cm. Veličina sadne jame treba odgovarati veličini saksije u kojoj se nalazi sadnica, odnosno veličini korjenove bale kada su u pitanju one sa korjenom u kesi. Prilikom kopanja sadne jame dno dodatno usitnite lopatom kako bi biljka imala rahlo zemljište za razvoj i kako bi se lako mogao ocijediti višak vode iz zone korijena.

Ukoliko ju sadimo u siromašno zemljište, potrebno je dodati đubrivo koje će dati hranu biljci. Poslije sadnje zemljište oko sadnice izgaziti kako bi se ostvario što bolji kontakt između korijena i zemlje. Biljke koje se tokom vegetacije zalijevaju i prihranjuju mogu imati prirast i preko 1m. Kako bi fitonija imala gustu krošnju, potrebno ju je redovno orezivati.

Ligustrum

Ligustrum ili kalina je još jedna veoma populana vrsta. Brzo raste, a može da naraste do 3m. Voli osunčana mjesta, ali dobro uspijeva u polusjeni. Cvjeta tokom ljeta, u periodu jun – jul. Cvjetovi su mali, sakupljeni u cvasti, imaju lijep miris. Veoma dobro podnosi niske temperature. Za gušću živu ogradu može da se posadi u cik cak formi i to na razmak od 20cm, a na 1m dužni dolazi 10 sadnica. Ako želite gustu živicu, nakon sadnje ih prikratite na visinu od 20cm.

Lovor višnja

Danas su stvorene brojne sorte i hibridi lovor višnje. Osim klasične, zelene (poput one na naslovnoj fotografiji), veoma su popularne šarenolisna i cvjetna lovor višnja. Ove vrste formiraju veoma kompaktnu živu ogradu. Veoma dobro podnose gradske uslove. Zelena lovor višnja odlično podnosi sjenu i rezidbu.

Oblikovanje više vrsta živica i rezidba cvjetnih ukrasnih grmova

Šarenolisna se odlikuje bržim rastom, brže formira ogradu. Njeni listovi su veći, a veoma su dekorativni zbog svoje obojenosti.

Cvjetna se odlikuje veoma lijepim cvjetovima koji cvjetaju u maju i junu. Veoma je otporna. Ona dostiže nižu visinu od obične, zelene i šarenolisne.

Osim ovih vrsta odličan izbor zimzelenih vrsta su kleka i tisa. Kleka može da formira ograde visine oko 4m, dok tisa raste sporije i pogodnija je za niske žive ograde.

Grab

Kao živa ograda grab odlično podnosi rezidbu i formiranje oblika. Njegova prednost nad ostalim listopadnim vrstama je što dugo zadržava lišće, čak i kad se osuše, listovi ostaju na biljkama. Najbolje je da ga posadite u kasnu jesen, kada je opalo lišće i sadnica je u fazi mirovanja, ili u rano proljeće, prije kretanja vegetacije. Sadi se u jednom redu, ali gusto na udaljenost od 20cm. Može da naraste oko 3m.

Berberis

Ukoliko želite gustu, neprobojnu živu ogradu, berberis je najbolji izbor. Ova vrsta se odlikuje prelijepom crvenom bojom listova. Cvjetovi su žuti. Formira gustu živicu. Grančice berberisa imaju trnje pa ga nije preporučljiv ukoliko imate malu djecu. Može da naraste do 1,5m visine. Odlično podnosi rezidbu.

Vatreni grm

Vatreni grm ili pirokanta je za sve one koji žele ogradu s oštrim trnjem, a koja je dekorativna. Cvjeta tokom maja, dok su jesen i zima rezervisani za bobičaste plodove intenzivno narandžaste ili crvene boje. Na 1m dužni sade se do tri biljke. Raste umjereno brzo i može da naraste do 2m.


Tagovi

Živa ograda Živica Sadnja živice Kako Sadnja u jesen Fitonija Ligustrum Lovor višnja Grab Berberis Vatreni grm


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.