Za uspješno cvjetanje jorgovana, obazrivo sa đubrenjem azotom

Od davnina ljudi su sadili stabla jorgovana (Syringa vulgaris) kako bi atraktivnim cvjetovima oplemenili svoje okućnice. Za ovu ukrasnu vrstu vežu se brojna simbolična značenja i legende. Prema jednoj od njih smatra se da je nastao kada je proljeće otjeralo snijeg sa oranica i podiglo Sunce na nebo. Ono je slaveći svoju pobjedu, bacalo po biljkama boje, a na zeleni grm dodalo je ljubičastu i bijelu. Tako je procvjetao jorgovan.

Ljudi obožavaju ove cvjetove i posvetili su mu i brojne festivale širom svijeta. Danas postoje razne sorte koje se razlikuju po vremenu cvjetanja, veličini, boji, mirisu i bujnosti. Do sada je stvoreno preko 4.000 raznih sorti.

Svoju popularnost duguje jednostavnom uzgoju. Može brzo da naraste. Visina zavisi od sorte i kreće se od dva do deset metara. Skromnih je zahtjeva u pogledu brige i veoma je otporan. Napada ga mali broj štetočina i prouzrokovača oboljenja.

Podnosi slabiju sjenu

Kod nas se uglavnom sadi kao pojedinačno stablo u dvorištima, baštama ili pored staza. U svijetu su popularne žive ograde od jorgovana. Bez obzira da li će se saditi pojedinačno, u grupama ili u nizu ili kao živa ograda, moraju se ispuniti određeni zahtjevi koje ova biljna vrsta ima.

Za sadnju odabrati mjesto izloženo Suncu. Može da podnese slabiju sjenu, ali potpunu ne toleriše. Zemljište treba da je dobro propusno, da ne zadržava vlagu, bogato hranjivim materijama i rahlo. Jorgovan voli neutralna do blago alkalna tla.

Jorgovan - ukrasni, jestivi i ljekoviti grm

Jedan od problema koji se može javiti je da slabo cvjeta. To će se desiti ukoliko forsiramo đubrenje azotnim đubrivima pa sa njima treba biti obazriv. Takođe, ne sadite ga u dolinama gdje se sakuplja hladan vazduh i na mjestima gdje su uobičajeni kasni mrazevi. Hladnoća i mrazevi mogu uništiti cvjetne pupoljke. Da bi se postaklo cvjetanje, potrebno ga je prije i poslije toga prihraniti đubrivima bogatim fosforom.

Sadnja se obavlja tokom proljeća i jeseni. Razmak među stablima treba da se kreće od 1,5 do 5m u zavisnosti od bujnosti sorte. Prije početka, iskopati rupu koja je šira od korijena sadnice. Dobro je u nju dodati stajnjak. Posađenu sadnicu neophodno je zaliti.

Rezidba jednom u dvije godine

Postoje brojne dvojbe da li orezivati ovu ukrasno vrstu ili ne i kako se to izvodi. Da li će doći do rezidbe ili ne zavisi od toga šta se želi dobiti. Jorgovan se može pustiti da raste i pri tom nikada ne uzeti makaze u ruke. On će i tada lijepo da cvjeta. Međutim, ukoliko želimo lijepo oblikovan grm, mora se znati da on ne cvjeta na mladim, jednogodišnjim grančicama. Cvjetanje je vezano za grane stare između dvije i pet godina. Što su one starije, intenzitet cvjetanja se smanjuje. Veoma često može se vidjeti na starijim stablima mnoštvo grana koje su potpuno ogoljene.

Tokom proljeća uklanjaju se polomljenje, oštećene i grančice koje su izmrzle tokom zime. Uklanjati one na kojima se ne vide pupoljci. Stara stabla orezuju se rano u proljeće i ovom agrotehničkom mjerom podstiče se podmlađivanje krošnje. Rezidbi se pristupa čim prođe opasnost od izmrzavanja. Prilikom podmlađivanja jorgovana treba biti obazriv i ukloniti samo trećinu starih grana. Na taj način omogućiti će se biljci da cvjeta. Sa orezivanjem nastaviti redovno tokom sledećih godina dok se ne zamijene sve stare grane.

Koji su idealni uzgojni oblici krošnje u zasadima voća?

Redovna rezidba obavlja se jednom u dvije godine i to poslije cvjetanja. Njabolje je da se primjenjuje od sadnje. Na takav način ćemo sebi olakšati posao. Prvo je potrebno ukloniti grančice sa cvastima koje su završile cvjetanje. Grane se skraćuju za jednu trećinu. Prilikom orezivanja formirati zaobljen izgled krošnje. Ukloniti sve one koje su suvišne i prorijediti grane koje su bliže tlu. Obavezno se uklanjaju i one koje rastu prema središtu i koje preklapaju druge.

Poslije rezidbe jorgovan se prihranjuje, a tlo oko njega se malčira.