Poljoprivrednici u SBK na koljenima: Za agrar manje od 0,5 posto budžeta

Prema usvojenom Nacrtu budžeta, Srednjobosanski kanton izdvojit će tek oko milion i stotinu hiljada maraka za poljoprivredu u 2023. godini. Ukupan budžet ovog kantona je nešto veći od 300 miliona KM. To znači da planirana izdvajanja za agrar ne dosežu ni 0,5 posto budžeta. Iz Vlade SBK su naveli kako će značajan dio izdvojiti za subvencije, no, poljoprivrednici nisu zadovoljni planiranim.

"To je sramotno. Po zakonu FBiH, od tri do šest posto budžeta bi trebalo biti izdvojeno za poljoprivredu, međutim, nadležne to uopšte ne zanima. Vjerujte da su napravili katastrofu, ne shvataju ozbiljno", rekao je za Agroklub, Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK.

Ispoštovati zakon

Prema zakonu, poljoprivrednicima u Srednjoj Bosni, bi od planiranog budžeta, trebalo pripasti najmanje devet miliona maraka. Ovu regiju čini veliki dio ruralnih područja - okolina Vlašića, Bugojna, Rostova, Novog Travnika, Jajca, gdje se stanovništvo uglavnom bavilo poljoprivrednom proizvodnjom.

"Međutim, zbog neadekvatnih ulaganja, ljudi sve češće odustaju. Prošlog mjeseca je zatvorena farma s 30-tak muznih grla i isto toliko junica. Čovjek je sve prodao", navodi Bulut, upozorivši da ove godine proizvodnja neće biti ni blizu lanjske.

Stanje opisuje "haotičnim", istakavši da su u sektoru agrara daleko najgori kanton u FBiH. Usporedbe radi, u Tuzlanskom kantonu za poljoprivredu je u ovoj godini planirano 12,8 miliona KM, njihov ukupni budžet je oko 600 miliona KM. Bulut podsjeća da je odbijen i zahtjev da se za jesenju sjetvu poljoprivrednicima isplati podrška u iznosu od 1.000 KM/ha.

"Ostalo je oko 250.000 KM namijenjenih za kapitalna ulaganja, ona su podijeljena nekim interventnim zahtjevima, koje pravi poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom, uopće nisu dobili", tvrdi predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK.

100 KM po kravi

Samo za sjeme i umjetno đubrivo za jedan hektar, proizvođači izdvajaju 1.100 KM. Istovremeno je cijena mlijeka najniža, ali sluha nadležnih nema. Proizvodnja mesa i mlijeka se iz godine u godinu smanjuje, a katastrofalni su podaci, kaže Bulut, i za ovčarstvo, pogotovo u Turbetu gdje je najveća proizvodnja travničkog sira. Sela su, dalje navodi, sve praznija, jer mladi odlaze.

Gdje je stao Smail, nastavio Hazir - vlašićka pramenka i sir nadaleko poznati

"Ne vide sebe ovdje jer moraju moliti za nešto što bi trebala biti stimulacija. Mi imamo samo 100 KM po kravi, od čega moramo platiti mliječne kartone 60 KM. I veterinari su u problemima, jer nema stoke, nemaju od koga naplatiti", dodaje.

Srednjobosanski kanton je inače drugi po odlasku stanovništva, odmah iza Unsko-sanskog koji je prvi po ovoj neslavnoj statistici.