Molekuli ovog minerala reaguju čim dođu u dodir sa pesticidima ili teškim metalima. Pri toj reakciji otpušta se kalcijum i magnezijum. Na ovaj način takođe se usvajaju i toksini, što predstavlja njegov mehanizam djelovanja.
Zeolit je u posljednje vrijeme sve više našao svoju primjenu i u poljoprivredi. Mineral po svom sastavu, u početku se koristio za suzbijanje aflatoksina i tu se pokazao kao vrlo uspješan. Nakon toga, počeo se koristiti i za popravljanje strukture tla, zahvaljujući tome što je porozan i ima sposobnost da upija i otpušta vlagu. Takođe je i toplotni izolator i ne raspada se, objašnjavaju u PSSRS.
Firme čija je djelatnost proizvodnja preparata na bazi zeolita, ističu kako on ima izuzetno povoljne osobine koje se mogu primjeniti u zaštiti životne sredine. Razlog tome su njegovi molekuli, koji reaguju čim stupe u dodir sa pesticidima ili teškim metalima i u toj reakciji, otpuštaju kalcijum i magnezijum. Paralelno sa ovim reagovanjem, usvajaju i toksine i štetne organizme. Iz tog razloga se smatra takozvanim mineralom budućnosti i velikim čistačem životne sredine.
Uspješno se koristi i kod proizvodnje voća i vinove loze. Njegovom upotrebom, veći broj biljaka se "prima" a tokom vegetacije, manja je mogućnost pojave štetočina i bolesti, a veća otpornost usjeva.
Zeolit - prednosti upotrebe u voćarstvu, povrćarstvu i čuvanju proizvoda
Benefiti ovog minerala ispoljavaju se u smanjenoj upotrebi hemijskih sredstava za zaštitu voćnjaka i vinograda. Pri tom je potpuno ekološki proizvod jer je prirodan i bezbjedan po ljude i životinje.
Kod nas je još uvijek na početku njegovo korištenje u proizvodnji, kao preparata za zaštitu usjeva, iako su neka istraživanja pokazala efikasnost u folijarnom tretiranju voća i vinove loze.
Preporuka je da se koristi u borbi protiv gljivičnih i bakterijskih oboljenja, kao što je plamenjača, pepelnica, monilija, crna i siva pjegavost i druge zaraze. Takođe, dobar je i kod uništavanja biljnih vaši, kruškine buhe, surlaša, osice i drugih štetnih insekata.
Mehanizam djelovanja sastoji se u dehidrataciji jaja štetnih insekata, čime se spriječava razvoj odraslih stadija insekata u čitavom vegetacijskom periodu.
Kada je riječ sada, o zimskom tretiranju voćnjaka, zeolit je poželjno koristiti u dvije faze. Prvi put je to nakon opadanja lišća, a drugo tretiranje je krajem februara i početkom marta. Na ovaj način biljke se dobro pripremaju za zimsko mirovanje, kao i za suzbijanje štetnih organizama.
U fazama razvitka usjeva, obezbjeđuje pravilan razvoj zelene mase i takođe upija UV zrake, kako bi se izbjeglo razaranje lisne površine. Kada se upotrebljava folijarno, najbolje ga je primjeniti poslije kiše ili kada je najveća vlažnost vazduha (jutarnji sati).
Zeolit nema karencu, kao drugi preparati, ali se ipak treba pridržavati preporuka proizvođača.
Na osnovu svojih dobrih svojstava, upotreba ovog sredstva kod zaštite bilja savjetuje se i domaćim voćarima i vinogradarima. Poželjno ga je bar u početku kombinovati sa hemijskim preparatima za uspješne rezultate u proizvodnji.
Tagovi
Autor