Zaštitu, koja se provodi u periodu mirovanja, stručnjaci najčešće nazivaju zimsko tretiranje, to jest prskanje. Njime se smanjuje količina inokuluma patogena, prouzrokovača bolesti ili njihov infekcioni potencijal. Proizvođači će tako, u narednoj vegetaciji, imati slabiji napad bolesti i lakše će, sa manjom upotrebom pesticida, suzbijati ili upravljati zdravstvenim stanjem gajenih biljaka.
Po završetku vegetacije (u jesen) uzgajivači voća treba da počni zaštitu voćaka za narednu vegetaciju. Prema riječima diplomiranog inženjera poljoprivrede Ivane Obradović, prve mjere kojima se smanjuje količina inokuluma u narednoj vegetaciji odnose se na uklanjanje lišća i mumuficiranih plodova iz krošnje, sa zemlje ispod voćaka, zatim njihovo iznošenje iz voćnjaka i spaljivanje.
Patogeni mikroorganizmi, prouzrokovači bolesti prezimljavaju u obliku micelijuma, bespolnih i vegetativnih spora, polnih spora, sklerocija, ćelija bakterija i drugih struktura u pupoljcima, na kori grana i stabla, u pukotinama kore, rak ranama, zatim na mumificiranim plodovima, kao i u opalom lišću. Štetočine, takođe, najčešće prezimljavaju u stadijumu jajeta i larvi, najčešće na kori grana i stabla i u pukotinama kore.
Zaštitu, koja se sprovodi u periodu mirovanja, stručnjaci najčešće nazivaju zimsko tretiranje, to jest prskanje. Njime se smanjuje količina inokuluma patogena, prouzrokovača bolesti ili njihov infekcioni potencijal. Proizvođači će tako, u narednoj vegetaciji, imati slabiji napad bolesti i lakše će, sa manjom upotrebom pesticida, suzbijati ili upravljati zdravstvenim stanjem gajenih biljaka. Zimsko tretiranje ne može da zamjeni zaštitu u toku vegetacije, ali ono sigurno može da olakša i da doprinese opštem zdravstvenom stanju svake voćke u voćnjaku. Zimsko prskanje doprinosi zaštiti pupoljaka, listova i cvjetova od prvih oštećenja u proljeće, koja mogu biti vrlo značajna.
Kada je riječ o insekatima zimskim tretiranjem se suzbijaju: biljna vaš, štitasta vaš, krvava vaš, mrazovac, gubar, kukavičja suze, jabukin cvjetojed, jabukin, šljivin, breskvin moljac, kruškina buva, razni smotavci, crvena voćna grinja i šljivina štitasta vaš. S druge strane kada su u pitanju prouzrokovači bolesti prskanjem tokom zimskog mirovanje se suzbijaju: Taphrina deformans, T pruni, Venturia inaequalis, Venturia pyrina, Monilinia spp, Stigmina carpophilla i razni drugi patogeni.
Najbolje rezultate tretiranje daje pred samo kretanje vegetacije. Temperatura pri kojoj se obavljaju tretmani treba da bude viša od 5° C. Prskanje nikako ne treba raditi po vlažnom i hladnijem vremenu jer to može da bude fitotoksično za biljku. Stručnjaci naglašavaju da tretiranje ne treba obavljati u vrijeme bubrenja pupoljaka ili tokom cvjetanja.
Za zimsko tretiranje se koriste preparati na bazi bakra kao fungicida sa preparatima na bazi mineralnog ulja koji djeluju na štetočine. Mehanizam djelovanja mineralnog ulja je fizičke prirode i to tako što ulje prekriva prezimljujuću formu insekata i grinja. Sloj ulja onemogućava pristup kisika štetočini (sprječava disanje i izaziva gušenje) koje na taj način uginu. Prednost mineralnih ulja u odnosu na insekticide je to što štetočine ne stiču otpornost prema njima. Na kraju treba reći da je biljke potrebno dobro okupati da bi sredstvo dospjelo do svih pukotina, rana na biljci i to u količini i koncentraciji preporučenoj na zaštitnom preparatu.
Tagovi
Autor