AgroKlub.ba

\

Eko proizvodnja

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Eko proizvodnja » Zaštitite bilje i sebe potpuno prirodnim metodama

Zaštitite bilje i sebe potpuno prirodnim metodama

Eko proizvodnja

Zaštitite bilje i sebe potpuno prirodnim metodama

Datum: 16.07.2017. 18:00

Kategorija:

Eko proizvodnja

Postoje mnogobrojne metode zaštite bilja koje se koriste kako bi se regulisala brojnost štetočina ili pojava oboljenja, a koje su bezopasne za ljude i okolinu.

Kontrola štetočina i bolesti biljaka može da se sprovede i bez upotrebe hemije. Ove mjere zahtjevaju bolje poznavanje patogena i štetočina, poznavanje razvojnih faza gajenih biljaka, ali i više rada i vremena provedenog u usjevima. Na ovaj način štitimo prirodu od zagađenja, čuvamo korisne insekte i druge organizme i dobijamo plodove bez ostataka pesticida.

Na raspolaganju nam je mnogo metoda od kojih su neke mnogo efikasnije od primjene pesticida kojima se rješava problem kada su štete već učinjene, a bezopasne su za ljude i okolinu. Kombinovanjem ovih metoda dobija se mnogo bolji efekat nego da se primjenjuje samo jedna metoda ili da se na kraju primjenjuju hemijski preparati.

Preslica, idealna za zdravlje ljudi i biljaka

Za primjenu prirodnih metoda u zaštiti bilja potrebno je dobro poznavati životni ciklus štetnog organizma, kada se pojavljuje, kako se razmnožava, koji su povoljni uslovi za njegov rast, razvoj i razmnožavanje, gdje prezimljava.

Prirodne metode zaštite biljaka možemo podijeliti na:

  1. agrotehničke,
  2. fizičke,
  3. mehaničke i
  4. biološke.

Krajnji cilj svih metoda je da se stvore povoljni uslovi u kojima biljka raste i razvija se, a istovremeno da stvorimo nepovoljne uslove za rast i razvoj patogena i štetočina.

Što sa zemljištem?

Na pracelama sa visokim nivooom podzemne vode potrebno je uraditi meliorativne radove. Biljke na ovakvim parcelama su slabijeg imuniteta, lakše oboljevaju i podložne su napadu štetočina. Potrebno je uraditi ph analizu zemljišta. Najveći broj biljnih vrsta nabolje uspjeva na blago kiselom do neutralnom zemljištu. Kisela zemljišta je potrebno kalcifikovati. Teškim zemljištima je potrebno poboljšati strukturu i druge karakteristike dodavanjem pijeska i obogatiti ih organskom materijom (kompost, glistenjak, stajnjak).

Obrada tla - orati ili malčirati

Za sjetvu koristiti sjeme koje je očišćeno od primjesa kao što su sjeme korovskog bilja (sjeme viline kosice u djetelini), od sjemenki koje pokazju simptome oboljenja, od prisustva štetočina.

Pažljivo sa biljnim ostacima nakon branja usjeva

Kod uklanjanja biljnih ostataka nakon što smo pokupili usjev, izvršiti pregled. Biljni ostaci koji pokazuju simptome oboljenja, na kojima su tvorevine za prezimljavanje patogena ili štetočina treba odstraniti iz bašte i spaliti. Samo biljni ostaci zdravih biljaka mogu da se koriste u kompostiranju, jer na taj način nećemo kontaminirati kompostnu hrpu sa sporama prouzrokovača ili jajnim leglima. Kod uklanjanja biljaka patlidžana obratiti pažnju da u busen korijena patlidžana puževi masovno polažu jaja. Zbog toga je bolje biljke patlidžana ostaviti da se osuše i spaliti. Cima krompira i sitan krompir se ne koriste za kompostiranje, jer su izvor spora plamenjače.

Koristiti zreli kompost i zgoreli stajnjak. Održavati čistoću dvorišta, mašina, rubnih područja.

Saditi biljke štitonoše

Pravilno i adekvatno priremati zemljište za sjetvu ili zasnivanje zasada. Sjetvu ili sadnju obavljati kada su optimalni uslovi. Za sjetvu i sadnju koristiti sorte koje su otpone na bolesti i štetočine. Pridržavati se plodoreda i plodosmjene. Saditi biljke koje se međusobno potpomažu i štite - dobri susjedi i paziti na loše susjede.

Loši susjedi u biljnom svijetu

Korov na rubovima parcela ili pored puta potrebno je redovno kositi. Saditi biljke koje odbijaju štetočine i umanjuju pojavu bolesti (neven, kadifica, bijeli luk, topola). Saditi biljke koje na sebe privlače štetočine (loboda, borač). Uklanjati biljke koje se važne za životni ciklus patogena i štetočina (kleka).

U voćnjaku

Za sadnju voćnjaka koristiti zdrave sadnice - oslobođenje od virusa. U voćnjacima sakupiti opalo lišće, uraditi sanitarnu rezidbu voćnjaka, rane premazati voskom kako bi se spriječio ulazak patogena i štetočina. Na deblima postavljati lovne pojaseve i ljepljive trake. Tokom jeseni krečiti debla i račvišta debljih grana. Sa grana uklanjati jajna legla, upredena legla, deblo četkati metalnim četkama i sakupiti otpali materijal.

Sadnice u mladom voćnjaku štiti ogradom i zaštitnim mrežama od srna, zečeva. U malinjacima uklanjati stare lastare na kojim se održavaju patogeni i štetočine. Koristit feromonske i druge klopke u cilju suzbijanja i praćenja štetočina.

U kontroli i zaštiti koristiti parazitske (parazitske osice) i korisne organizme, insekte (bubamare), gljivice, bakterije, grinje, nematode, viruse.

Koristiti biljne pripravke

U zaštiti koristiti brojne biljne pripravke koje sami možemo napraviti: insekticid od koprive, pripravak od bijelog luka, čili paprika, ljuske crvenog luka, preslice, pelina, maslačka, paradajza, hajdučke trave.

Kopriva - kraljica eko proizvodnje

Izgraditi hotel za korisne insekte.

Foto: Pixabay.com/Elwitsch

Broj pregleda članka: 2117; Uspješnost članka: 168.85

Tagovi: Zaštita bilja, Agrotehničke mjere, Prirodne metode, Bološke mjere zaštite

Ključne riječi članka: zastitite, bilje, i, sebe, potpuno, prirodnim, metodama, štetočina, biljke, koristiti, biljaka, potrebno, patogena, štetočine, bolesti, sjetvu, sjeme, sadnju,  saditi, patlidžana, uraditi, mnogo, druge, kojima, zaštiti, uslovi, korisne, insekte, biljke koje,  saditi biljke


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.