AgroKlub.ba

\

Eko proizvodnja

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Eko proizvodnja » Loši susjedi u biljnom svijetu

Loši susjedi u biljnom svijetu

Susjedi u vrtu

Loši susjedi u biljnom svijetu

Datum: 13.06.2017. 10:00

Kategorija:

Eko proizvodnja

Zašto se suncokret ne podnosi s krompirom, dinja s patlidžanom, malina s jabukom? Provjerite koje se to biljke međusobno ne podnose.

Često čitamo o biljkama koje su dobri susjedi, ali je malo tekstova posvećeno biljkama koje se međusobno ne podnose. Za razliku od biljaka koje se štite i potpomažu, ovu grupu čine biljke koje međusobno djeluju neprijateljski, umanjuju vitalnost i prinos, pa čak i u potpunosti zaustavljaju razvoj.

Ovakav međusobni uticaj objašnjava se time što biljke luče materije koje ometaju ili u potpunosti inhibiraju rast druge biljke.

Patlidžan i dinja

Ove dvije vrste povrća se toliko ne podnose da dinja u potpunosti inhibira rast i razvoj patlidžana.

Krompir, paradajz i patlidžan

Ove tri vrste povrća su pripadnici iste porodice Solanaceae, a to znači da imaju sličan metabolizam i da su konkurencija što se tiče potreba za vodom i hranom. Za ove vrste je karakteristično da imaju zajedničke bolesti i da ih napadaju iste štetočine. Plamenjača je oboljenje koje veoma brzo prelazi sa krompira na paradajz. Isti slučaj je i sa krompirovom zlaticom koja se naizmjeničnom ishranom krompirovim lišćem i lišćem paradajza i patlidžana nesmetano razvija. Njen razvoj je usporen ili se potpuno prekida kada se ishranjuje samo lišćem paradajza.

U blizini krompira nije poželjno saditi papriku.

Krompir i suncokret

Suncokret razvija veoma jak korjenov sistem koji iz zemljišta crpi vodu, hraniva, zauzima veliki prstor. Krompir ima slabije razvijen korjenov sistem, a treba mu mnogo vode i hrane za formiranje i rasta krtola. Krompir nije u stanju da bude konkurencija suncokretu. U ovoj kombinaciji suncokret potiskuje krompir.

Paprika i mahunarke

Razlog što paprike treba saditi dalje od graha je pojava oboljenja koje napada obe vrste. To je antraknoza. Ovo oboljenje, čiji simptom su ulegnute pjege, se prvo javlja na mahunarkama odakle može preći na paprike, ali i na drugo povrće. Često kod ove kombinacije izostane berba.

Paprika i mrkva

Mrkva može da utiče na pojavu izostajanja cvjetanja kod paprike. Ova pojava je vezana za pojedine sorte paprike i mrkve i njihov međusobni uticaj.

Mrkva i kopar (mirođija)

Mrkva i kopar se ne podnose. Dok se kopar brzo razvija i ima snažan korijen od početka rasta, mrkva se razvija sporije i nije u stanju da se odupre snažnom korijenu kopra koji joj oduzima vodu i hraniva.

Orah i povrće

Orah je voćna vrsta koja izlučuje supstancu koja na povrće djeluje poput herbicida. Potrebno je izbjegavati gajenje povrća u blizini oraha jer će slabo da napreduje. Posebno je osjetljiv paradajz.

Brokoli i zelena salata

Ovo je kombinacija gdje štetu trpi zelena salata. Zbog materija koje brokoli izlučuje u zemljište sjeme zelene salate će imati smanjenu klijavost ako se zelena salata sadi poslije brokolija ili u njegovoj blizini. Možda je bolje reći da zelena salata neće klijati ukoliko se sije na mjesto gdje je rastao brokoli.

Grašk i lukovičasto povrće

I pored toga što se sjetva graška i sadnja lukova odigravaju u približno isto vrijeme ove kulture se ne podnose. To neprijateljstvo graška i luka odnosi se na sve vrste lukovičastog povrća: crveni luk, bijeli luk, poriluk, ukrasni luk. Grašak posebno ne voli bijeli luk. U ovom slučaju lukovičasto povrće inhibira rast i razvoj graška.

Kako bi osigurali dobar rast i urod graška pored njega treba uzgajati peršun, mrkvu, krastavac, kelerabu.

Malina i jabuka

Malinu je najbolje saditi što dalje od jabuke. Razlog ovog neprijateljstva je što malina ima slabiji korijen i što im je metabolizam različit. Jabuka u potpunosti može "ukrasti" vodu i hranjiva od maline i izazvati njeno propadanje. Životni ciklusi su im različiti. Kada malina cvjeta i plodonosi jabuka se najviše tretira pesticidima koji mogu da oštete biljku maline i utiču na sadržaj pesticida u plodu maline. Malina služi i kao sklonište za štetočine jabuke.

Jabuka i kleka

Nikada ne sadite jabuku pored kleke, jer je kleka jedan od domaćina rđa i nećete se moći riješiti rđe sa jabuke.

Šljiva i breza

Breza će razviti jači korijen i oduzimaće hraniva i vodu od šljive.

Foto: Pixabay/Tingeling

Broj pregleda članka: 5804; Uspješnost članka: 415.2

Tagovi: Sjetva, Sadnja, Loši susjedi, Inhibira rast, Inhibirajuće materije

Ključne riječi članka: losi, susjedi, u, biljnom, svijetu, krompir, vrste, mrkva, povrće, zelena, salata, graška, jabuka, malina, podnose, paprike, razvoj, potpunosti, povrća, razvija, saditi, suncokret, jabuke, maline, blizini, pored, korijen, brokoli, hraniva, paradajz, kopar, zelena salata


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.