Proizvodnja i primjena komposta u organskoj proizvodnji

Naziv kompost odnosi se na smješu raznih organskih otpadaka u domaćinstvu, odnosno gazdinstvu, koji su se razložili pod uticajem mikroorganizama, glista, crva i malih insekata. Kako pojašnjava savjetodavac za ratarstvo i povrtlarstvo, Milica Popadić, svim kompostima je zajedničko da se proces humifikacije organske materije obavlja do kraja čime nastaje trajni humus.

Organski otpad predstavlja oko 30 posto svakodnevnog otpada jednog domaćinstva. Tu spada sav biorazgradivi materijal, kao što su pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, stara zemlja iz saksija, usitnjeno granje. Također, sirovi ostaci povrća i voća, talog kafe, kesice čaja, ljuske jaja, životinjska dlaka, perje, male količine neštampanog papira, pepeo drvenog uglja ili drva.

"Često se u taj organski otpad dodaje zemlja, kreč i stajnjak čime se povećava kvalitet i kvantitet kompostirane mase. Zreo kompost treba da je ujednačenog izgleda, grumenast, tamnosmeđe do crne boje i da miriše na šumsku zemlju", objašnjava Popadićeva.

Veoma značajan u organskoj proizvodnji

U njemu ne treba da se prepoznaje početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova.

"Kao takav vrlo je značajan ne samo u konvencionalnoj, već i u organskoj proizvodnji. Popravlja strukturu zemljišta, obogaćuje ga humusom i korisnim bakterijama, reguliše vodno-vazdušni režim."

Kako dodaje, daje biljkama korisne hranljive materije za njihov rast i razvoj i povoljno utiče na njihovu otpornost na bolesti i štetočine.

"Ukoliko je kompost nezreo on nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih materijala, poput lišća, ostataka povrća. Takav kompost mora još neko vrijeme da odleži", savjetuje ona.

Kako kompostirati?

Može se praviti tokom cijele godine. Zimi se aktivnost mikroorganizama smanjuje zbog hladnoće, pa kompostnu masu treba zaštititi od prevelike vlage i hladnoće, a ljeti od isušivanja i redovno provjeravati vlažnost.

"Najbolje mjesto za kompost je osunčani prostor koji nije u blizini velikog drveća, koji je lako dostupan za manipulaciju i gdje se ne zadržava voda. Podloga ne smije biti nepropusna - beton, cigla, asfalt, drvo."

Kako pripremiti kompost od opalog lišća?

Prije stavljanja otpadaka na kompostište, skine se mali sloj zemlje i na zemlju se stavi drenaža od grančica, krupnih stabljika kukuruza, a potom sloj od 15-20 cm otpadaka i sloj zemlje od 5 cm. Slaganje slojeva može ići do visine od jednog metra sa završnim slojem zemlje od 10 cm.

"Sloj otpada treba da sadrži oko 2/3 vlažnog, zelenog, hranljivog materijala bogatog kiseonikom i jednu trećinu smeđeg, suhog i manje hranljivog materijala bogatog uljenikom. Kompost je zreo nakon šest do deset mjeseci."

Voditi računa o sadržaju komposta

Bitno je naglasiti, dodaje, da se u kompostnu masu ne smiju dodavati materije koje se uopšte ne mogu razlagati, jer mogu štetno uticati na rad mikroorganizama i plodnost zemljišta, biti toksične za biljke, životinje i ljude. U štetne materije spadaju metalni i stakleni predmeti, plastika, pesticidi, uginule životinje, kao i korovi sa zrelim sjemenom i otrovne biljke.

U proljeće prije sadnje ili u periodu rasta i razvića biljaka, kompost se posipa po zemlji i po mogućnosti lagano miješa sa površinskim slojem zemlje. Ne smije se duboko zakopavati jer se time guši. Tokom cijele godine se može dodavati po malo prosijanog komposta. Ostatak komposta od prosijavanja može se vratiti u komposter, pomiješati sa svježom masom i otpočeti novi proces.