• Jesenje đubrenje
  • 12.10.2018. 08:00

Povećajte plodnost zemlje jesenjim đubrenjem

Jesen je idelano vrijeme da zemljištu vratimo organsku materiju koju su plodovi iznijeli. Dodavanjem organskih đubriva obogaćujemo živi sloj zemljišta i podstičemo njegovu biološku aktivnost što će rezultirati boljim urodom sljedeće godine.

Foto: Pixabay/sabinevanerp
  • 2.004
  • 143
  • 0

Sezona plodonošenja se završila. Plodovi voćaka i povrća su iznijeli velike količine hraniva iz zemljišta, a na nama je da izvršimo obogaćivanje zemljišta kako bi spremno dočekali sljedeću sezonu i osigurali dobar urod. Bez aktivnog površinskoj sloja bogatog organskim materijama, zemljišnim mikroorganizmima i drugim organizmima nema plodnosti. Taj živi sloj je dubine od 20 do 30cm i sporo se obnavlja, a on je odgovoran za uspješan rast i razvoj biljnih vrsta.

Djelujmo zajedno s prirodom

Bez organske materije zemlja gubi plodnost. Veliki broj poljoprivrednika nakon skidanja usjeva u potpunosti očisti parcelu ne ostavljajući biljne ostatke i ne dodaju organsku materiju koja bi poslužila kao hrana zemljišnim organizmima. Na taj način zemljište iz godine u godinu gubi humusni sloj koji nastaje razgradnjom organske materije. Time se gubi plodnost zemljišta koju više ne možemo nadomjestiti dodavanjem vještačkih mineralnih đubriva.

Redovnim dodavanjem organske materije popravljamo fizičke, hemijske i biološke karakteristike zemljišta. Mi na taj način djelujemo u skladu s prirodom i pomažemo obnavljanje živog sloja zemlje. Proces nastanka ovog sloja u prirodi je veoma spor. Za nastanak 1cm živog sloja potrebno je i do 1000 godina. Zbog toga je veoma važno da ga očuvamo.

U malim baštama, dvorištima, malim amaterskim voćnjacima dovoljno je svake godine odvojiti malo vremena kako bi smo zemlji vratili ono što su plodovi iznijeli. Na većim parcelama organsko đubrivo se dodaje nakon 3, 4 ili 5 godina u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i namjene parcele.

Biljke i hraniva

Biljkama za rast i razvoju su osim vode i Sunca potrebni minerali. Upravo minerale, ali i druge metarije iz zemljišta pristupačnim za usvajanje putem korjenovih dlačica, zemljišni organizmi transformišu u oblike koji su biljkama odgovarajući. Minerale koje biljke usvajaju možemo podijeliti u dvije grupe:

  1. Makroelementi: N-azot, P-fosfor, K-kalijum, Ca-kalcijum, Mg-magnezijum, S-sumpor
  2. Mikroelementi: Fe-željezo, Cu-bakar, Zn-cink, B-bor, Co-kobalt, Mo-molibden i drugi.

Organska đubriva koja dodajemo su različitog sadržaja, a u zemlji se razlažu duži vremenski period. Ona podstiču biološku aktivnost zemljišta, jer pored minerala sadrže čitavu lepezu korisnih materija. Što neko zemljište ima veći sadržaj zemljišnih organizama to je ono plodnije i boljih karakteristika. U organskoj poljoprivredi prednost se daje kombinaovanju različitih đubriva kao što su organska i prirodna đubriva, glistenjak, mikrobiološka đubriva koja u sebi sadrže gljivice i bakterije, uzgajanje siderativnih biljaka, najčešće mahunarki, kompostna đubriva nastala tokom procesa kompostiranja iz prikupljenih biljnih ostataka.

Stajnjak - najčešće organsko đubrivo

Najčešće se kao organsko đubrivo koje dodajemo u jesen koristi stajnjak. Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste životinje, načina držanja životinja, starosti i čuvanja stajnjaka. Kvalitet stajnjaka zavisi i od starosti životinje. Mlade životinje bolje iskorištavaju hraniva od starijih pa je njihov stajnjak siromašniji hranjivim materijama.

Stajnjak se u zemlji razlaže duži vremenski period od 3 do 5 godina. U prvoj godini oslobađanje hraniva je do 50%, druge 30%, a treće 20%. To treba uzeti u obzir kada planiramo sjetvu i sadnju i pravilno odabrati odgovarajuće povrtne vrste i intenzitet naknadnog đubrenja. Dodavanje stajnjaka se obavlja u osnovnoj obradi zemljišta ili prije sjetve rano u proljeće. Rasturanje stajnjaka treba obaviti po hladnom i tmurnom danu. Što prije unijeti stajnjak u zemljište. Ovakav način dodavanja stajnjaka spriječit će gubitak hranjivih elemenata iz stajnjaka.

Kada je najbolje vrijeme za izvoženje i rasturanje stajnjaka?

Goveđi stajnjak sadrži veću količinu vode i sporo se razgrađuje u zemljištu. U ovom stajnjaku se nalazi veća količina slamne prostirke što obogaćuje zemljište humusom. Koristi se u količini 3 do 4kg/m².

Za razliku od goveđeg stajnjaka ovčiji stajnjak sadrži manje vode, ali se odlikuje većim sadržajem azota. Zbog toga je ovčiji stajnjak bolje dodati u proljeće prije sjetve.

Glistenjak, kompost, zeleno đubrivo

Osim stajnjaka đubrenje možemo izvršiti i drugim organskim đubrivima: glistenjakom, kompostom, sjetvom biljaka za zeleno đubrivo.

Glistenjak je proizvod glista koje su razložile organsku materiju. Odlikuje se bogatim sadržajem humusa. Odličan je za primjenu na siromašnim zemljištima. Primjenjuje se u količini od 0,2 do 5kg/m². Količina zavisi od kvaliteta zemljišta. Što je zemljište siromašnije dodaje se više glistenjaka.

Kompost se najčešće dodaje prije sjetve ili sadnje. Dodaje se kod jesenje sadnje voćaka u sadne rupe, prilikom sjetve i sadnje zimskog povrća, kod pripreme gredica, za đubrenje višegodišnjih vrsta. On djeluje u zemljišti 1 do 2 godine, a dodaje se u količini 3 do 6kg/m².

Biljke namijenjene zelenoj gnojidbi odlikuju se brzim porastom zelene mase, koja se zaorava i obogaćuje zemljište velikom količinom organske mase i mineralnih materija.

Sve prednosti zelene gnojidbe 

 


Tagovi

Jesenje đubrenje Stajnjak Glistenjak Kompost Zelena gnojidba Hraniva Plodnost zemlje


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi