Klimatski uslovi i tekstura zemljišta itekako utiču na vrijeme i brzinu razlaganja stajnjaka. Svako godišnje doba ima svoje prednosti i mane. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i u humidnoj-vlažnijoj klimi, ali zbog brzih procesa razlaganja prijeti opasnost od ispiranja hraniva.
Izvoženje i zaoravanje stajnjaka može se obavljati u toku cijele godine, s tim, da kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Srđan Cvetković, svako godišnje doba ima svoje prednosti i mane. Iznošenje stajnjaka nakon žetve strnina pogodno je sa stanovišta organizacije rada. Međutim, zbog visokih temperatura mogu da nastanu veliki gubici, ne samo zbog isparavanja vode i gubitka amonijaka, nego i zbog brze mineralizacije, koja uzrokuje isparavanja nitratnog azota u jesenje-zimskom periodu.
Đubrenje stajnjakom u jesen, prije osnovne obrade je povoljno, zato što su gubici pri izvoženju svedeni na minimum, a stajnjak se može dobro izmjeešati sa zemljom. S druge strane, ovo vrijeme izvoženja i zaoravanja stajnjaka nepovoljno je iz organizacionih razloga, jer je to sezona kada na gospodarstvu ima najviše posla, a tu se prije svega misli na berbu kukuruza i pripremu zemljišta za ozime usjeve. Cvetković dodaje i to da u slučaju tople i vlažne jeseni i zime može doći i do ispiranja nitrata u dublje slojeve zemljišta, pa azot odlazi u podzemne vode i vodotokove, što nije dobro sa aspekta zaštite životne sredine. Kod zimskog izvoženja, stajnjak se može rasturati i po snijegu ili smrznutom zemljištu. Treba napomenuti da su gubici u to vrijeme beznačajni, ali teškoće nastaju prilikom zaoravanja stajnjaka.
Iznošenje stajnjaka u proljeće, prije drugih radova u poljoprivredi, povoljno je, jer su gubici hraniva minimalni, a usjev u toku vegetacije koristi hraniva koja se oslobađaju iz stajnjaka. Ipak, davanje svježeg stajnjaka u proljeće, kod kojeg je veoma nepovoljan odnos azota i ugljika, može izazvati azotnu depresiju, ali i dovesti do većih gubitaka zemljišne vlage, zbog povećane evaporacije.
Klimatski uslovi i tekstura zemljišta itekako utiču na brzinu razlaganja stajnjaka. U aridnoj i semiaridnoj klimi, kako objašnjava Cvetković, stajnjak se primjeniti znatno prije sjetve, dok naj peskovitim zemljištima primjenu treba što više približiti vremenu sjetve. Razlaganje je brže u lakšem zemljištu i u humidnoj-vlažnijoj klimi, ali zbog brzih procesa razlaganja prijeti opasnost od ispiranja hraniva. To određuje i vrijeme primjene stajnjaka, pa u sušnoj klimi i na težim zemljištima, stajnjak za jare kulture treba zaoravati u jesen, a u humidnoj klimi i na lakšim zemljištima u proljeće.
Tagovi
Autor