Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sideracija
  • 25.09.2015. 16:00

Sve prednosti zelene gnojidbe

Biljke namijenjene zelenoj gnojidbi odlikuju se brzim porastom zelene mase, koja se zaorava i obogaćuje zemljište velikom količinom organske mase i mineralnih materija.

  • 1.389
  • 22
  • 0

Od davnina ljudi koriste biljke kao zeleno gnojivo u cilju poboljšanja plodnosti zemljišta. Biljke namijenjene zelenoj gnojidbi odlikuju se brzim porastom zelene mase koja se zaorava i obogaćuje zemljište velikom količinom organske mase i mineralnih materija.

U ovu svrhu se koriste biljne vrste koje su pomno odabrane i vrši se njihova namjenska sjetva u proljeće, ljeto ili jesen.

Prednost u odnosu na druga gnojiva

Zaoravanje zelene mase ovih biljaka ima mnogo prednosti u odnosu na druge vrste gnojiva (mineralna, žetveni ostaci, stajnjak, kompost) kao što su troškovi nabavke, troškovi transporta i slično.

Osim toga, zaorane biljke postaju idealna hrana za gliste, razne zemljišne organizme i mikroorganizme, koji stvaraju humus i na taj način povećavaju plodnost zemljišta.

Efikasnost zavisi od starosti biljaka

Efikasnost zelene gnojidbe zavisi od starosti biljaka. Vegetacija biljaka posijanih za zelenu gnojidbu je od 4 do 10 mjeseci, u zavisnosti od vremena sjetve. Mlade i svježe biljke se brzo raspadaju u tlu, bogate su azotom, dok se starije bijke sporije raspadaju i treba im dodati azot da bi se taj proces ubrzao. Najbolje je biljke zaorati u periodu butonizacije (biljke u fazi formiranja cvijetnih pupoljka) ili do polovine faze cvjetanja.Treba izbjegavati biljke koje su formirale sjeme zbog samozasijavanja.

Zelena masa se na teškim zemljištima zaorava na dubinu 6 do 8cm, a na lakšim zemljištima na dubinu 12 do 15cm. Zaoravanje je najbolje obaviti 2 do 3 sedmice prije sjetve glavne kulture. Ukoliko su biljke veće od 20cm, treba ih prethodno pokositi ili usitniti tanjiračama. Ako su biljke niže od 15cm, mogu se odmah zaorati.

Za zelenu gnojidbu sijemo biljke koje su hrana organizmima koji žive u zemljištu i koji, hraneći se zaoranim biljkama, poboljšavaju plodnost zemljišta. Osim ove funkcije, brojni su pozitivni efekti ovakvog načina đubrenja:

  • svojim korijenjem rastresaju i rahle zemljište i na taj način poboljšavaju strukturu zemljišta
  • svojim korijenjem dopremaju mineralne materije iz dubljih slojeva u površinski sloj
  • sprečava eroziju zemljišta
  • zelena masa se može koristiti i kao malč
  • štiti zemljište od pregrijavanja i isušivanja ljeti
  • inhibira razvoj korova - usjevi za zelenu gnojidbu trebaju biti gusto zasijani da između biljaka ne mogu niknuti i razviti se korovi
  • čisti zemljište od izazivača biljnih bolesti i štetočina
  • zadržava organske materije u površinskom sloju zemljišta gdje je najveća masa korijena gajenih kultura
  • smanjuje upotrebu gnojiva, jer sprečava ispiranje hraniva,
  • povećava sadržaj N za 100kg/ha

Do najboljih rezultata - kombinovanom sjetvom

Biljke koje koristimo za zelenu gnojidbu možemo podijeliti u dvije grupe: leguminoze (mahunarke) i neleguminozne bijlke (trave, kupusnjače). Najbolji rezultati se dobijaju kombinovanom sjetvom leguminoznih i neleguminoznih biljaka.

Leguminoze obogaćuju tlo azotom zahvaljujući kvržičnim bakterijama koje se razvijaju na korijenu. Najviše zemljište obogaćuju višegodišnje leguminoze, međutim kod njihovog zaoravanja dolazi do ponovnog rasta iz zaostalog korijenja. Od leguminoza najčešće se siju: grašak, grahorica, crvena djetelina, bijela djetelina, lucerka, lupina, soja, sočivo, vigna.

Grašak

Grašak raste brzo i stvara veliku količinu zelene mase koja se nakon zaoravanja brzo i razlaže. Može da se sije u julu, septembru, oktobru i novembru. Zaorava se kada je 50% biljaka procvjetalo. Najbolje rezutate daje ako je posijan zajedno sa žitaricama kao što su ječam, raž ili zob i to u količini 140 kg graška i 60 kg žitarice.

Najčešće se sije u smjesi sa zobi, za gnojidbu zemljišta prije sjetve povrtarskih kultura ili u voćnjacima. Sjetva se obavlja rano u proljeće ili u avgustu. Zaoravanju se pristupa već nakon 1,5 do 2 mjeseca kada je grašak u fazi cvjetanja, a zob u fazi vlatanja.

Grahorica

Ova biljka sije se u julu ili avgustu i zaorava u kasnu jesen. Kao grašak, i grahorica pripada porodici leguminoza i sije se u kombinaciji sa žitaricama.

Lupina

Predstavlja najbolje zeleno gnojivo. Poslije nje mogu da rastu sve biljne kulture. Stvara veliku količinu zelene mase i značajno povećava plodnost zemljišta. Veom je pogodna za gnojidbu lošijih zemljišta zbog svog intenzivnog rasta. Na 100 kvadratnih metara stvori 300 do 400 kg zelene mase. Zahvaljujući kvržičnim bakterijama na korijenu, lupina može da akumulira do 2 kg N na 10 m2. Sadrži i alkaloide koji inhibiraju pojavu mnogih štetnih insekata.

Djeteline

Djeteline, crvena i bijela, se u našim krajevima najčešće koristi za zelenu gnojidbu. Praksa je da se siju u proljeće ili krajem ljeta. Koristi se za poboljšanje srednje teškog i teškog zemljišta ili u kombinaciji sa žitaricama. Poboljšavaju vodni režim zemljišta.

Lucerka

Lucerka je višegodišnja leguminoza, akumulira velike količine azota. U toku 2 - 3 godine akumulira 300 kgN/ha. Ona obogaćuje zemljište sa hranjivim materijama, poboljšava strukturu zemljišta i smanjuje kiselost.

Žitarice

Korijen žirarica je razgranat i popravlja strukturu zemljišta, rahli i razbija grudvice. U zbijenim, teškim zemljištima pomaže da zemljište primi vodu. Od žitarica se siju: ječam, raž, zob i pšenica. Najčešće se žitarice siju u smjesi sa leguminozama, jer same žitarice namju mogućnost formiranja kvržica na korijenju i fiksacije azota.

Raž

Raž, kao i ostale žitarice, pripada porodici trava. Smanjuje broj štetočina i prouzrokovača biljnih oboljenja. Veoma je agresivna kultura i dobro pokriva zemljište. Potiskuje mnoge korove, posebno se dobra pokazala u borbi protiv pirike. Brzo raste i stvara veliku količinu zelene mase. Odlično se pokazala u zelenoj gnojidbi zemljišta koje se priprema za sjetvu povrća. Poslije raži odlično rastu krompir, krastavac, tikvice, paradajz.

Heljda

Heljda brzo obogaćuje zemljište sa fosforom i kalijumom. Najbolje je zeleno gnojivo za povrtarske i voćarske kulture, jer ne isušuje zemljište. Može da raste na lošem zemljištu, gdje bi većina biljaka dala veoma male prinose. Heljda je biljka koja revitalizuje zemljište, pošto inhibira mnoge patogene.

Kupusnjače

Biljke iz ove porodice su takođe odlične za zelenu gnojidbu. Jedina mana ove grupe biljaka jeste da poslije njih ne treba sijati ili saditi povrće ili druge kulture iz ove porodice, zbog nakupljanja štetočina i prouzrokovača oboljenja. U ovu grupu spadaju: krmna repica, uljana repica, ogrštica, repa, gorušica, slačica.

Uljana repica

Naraste 1,5 do 2 m. Stvara veliku količinu zelene mase veoma brzo. Toleriše kasnu sjetvu. Veoma se brzo razlaže u zemljištu.

Pored biljaka iz ovih porodica za zelenu gnojidbu se koriste i facelija, heljda, kadifica, neven. Facelija je izuzetna u borbi protiv oboljena kupusa - kile kupusa. Kadifica i neven su odlični u borbi protiv nematoda i zbog toga ih najviše treba koristiti kao zeleno gnojivo u povrtarstvu.


Povezana biljna vrsta

Grašak

Grašak

Engleski naziv: Garden pea | Latinski naziv: Pisum sativum L.

Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodica Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae). Sadrži bjelančevine (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin i dr.), šećer, škrob,... Više [+]

Lupina bijela slatka

Lupina bijela slatka

Sinonim: - | Engleski naziv: White lupin | Latinski naziv: Lupinus albus L.

Lupina bijela slatka uzgaja se za proizvodnju zelene mase i sjemena. Sjeme lupine sadrži 38 – 52% bjelančevina, 26 – 39% ugljikohidrata, 5 – 20% masti i oko 3,5% mineralne tvari.... Više [+]

Lucerka

Lucerka

Sinonim: - | Engleski naziv: Lucerne | Latinski naziv: Medicago sativa L.

Lucerka se uzgaja na svim kontinentima, a od europskih zemalja najveći je proizođač Francuska. Za prehranu domaćih životinja može se koristiti u zelenom stanju ispašom i košnjom,... Više [+]

Raž

Raž

Sinonim: - | Engleski naziv: Rye | Latinski naziv: Secale cereale L.

Raž raste u sjevernim krajevima gdje druge žitarice slabo uspijevaju ili se uopšte ne mogu uzgojiti. Sadrži dovoljno bjelančevina koje omogućuju pravljenje spužvastog hljeba, koji... Više [+]

Heljda

Heljda

Sinonim: - | Engleski naziv: Buckwheat | Latinski naziv: Fagopyrum esculentum Moench.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo i služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u hemijskom sastavu zrna kao i... Više [+]

Tagovi

Zelena gnojidba Sideracija Zelena masa Zaoravanje Plodnost zemljišta Mlade biljke Butonizacija Setva Rahljenje zemljišta Leguminoze Kombinovana sjetva Grašak Grahorica Lupina Djetelina Lucerka Žitarice Raž Struktura zemljišta Heljda


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.