Moldavski organski sektor raste uprkos izazovima: Od ratarstva i meda do vrhunskih vina

Moldavija ima oko 40.000 hektara zemljišta u organskoj proizvodnji i brojka se povećava iz godine u godinu. Najviše su zastupljene žitarice, vino, voće i med. Ova godina bila je dobra po pitanju rodnosti, a najveći problem lokalnih proizvođača su izuzetno niske cijene proizvoda iz Ukrajine, saznajemo tokom posjete proizvođačima u ovoj državi na istoku Evrope.

Jedna od vodećih kompanija u oblasti ratarstva je "Prograin organic" iz Florestija, na sjeveru zemlje. Osnovana 2015. godine i sa donedavno većinskim holandskim kapitalom, došlo se do 70%-tnog vlasništva moldavskih firmi, ali skoro sav rod plasira se u Holandiju.

Dobri podsticaji za organsku proizvodnju

Suosnivač ove kompanije, Spartak Čilat kaže da firma sarađuje sa 30 organskih proizvođača, a ukupna površina je 4.000 hektara. Najviše uzgajaju soju, suncokret, pšenicu i speltu.

"Pomažemo farmerima u vezi sa sjemenima, sredstvima za zaštitu bilja, mehanizacijom, dokumentacijom potrebnom za dobijanje sertifikata. Proizvodi dolaze kod nas na obradu. Oprema je bugarska i kineska. Svi uzorci idu u posebnu prostoriju gdje se pregledaju. Koristimo dosta fizičkog rada, ali automatizujemo procese", rekao je Čilat i dodao da je ova godina, iako dobra što se tiče roda, bila teška zbog suše.

Prinos se kretao od 1,2 do 1,3 tone po hektaru, što je uz podsticaje koji su više od 20% viši u odnosu na cijene konvencionalnih proizvoda, profitabilno za njegovu firmu.

Ipak, prisutan je trend blagog smanjenja površina pod sojom, zbog suša i niskih cijena iz Ukrajine, što je bio slučaj i ove godine, a Ukrajina ima još bolje zemljište i mnogo više površina pod sojom.

Jeftini med iz Ukrajine ugrožava proizvođače

I proizvođači meda, takođe, imaju problem s ukrajinskim medom, kaže Nikanor Negru iz moldavskog preduzeća "Regina naturii".

"Nije nam problem kineski, lažni, med već ukrajinski jer imaju niske cijene, bez kvota izvoze u zemlje Evropske unije", navodić, dodajući kako su im ove godine, cijene niže u odnosu na prošlu, ali uspijevaju na razne načine da se snađu.

Pored ćudi vremena i čestih suša, ovdašnji pčelari se često bore i sa varoom. Ipak, uz strpljenje i rad, trud se isplatio, nakon nekoliko godina trajanja procesa, sertifikat za organsku proizvodnju konačno je stigao 2021. godine. Danas se taj trud odražava i na tržištu, pa je cijena organskog meda nešto viša u odnosu na konvencionalni.

"Najveći smo izvoznik u Moldaviji, 1.000 tona meda godišnje, a imamo 10 različitih vrsta meda i više od 100 proizvoda. Dobili smo brojne nagrade na festivalima u Evropi", ističe Negru.

Izvoznici mogu računati na rast organskog tržišta: Prilika i za BiH

"Regina naturii" posjeduje svojih 500 košnica, sarađuju sa više od 1.000 kooperanata, skladište od 2.000 kvadrata i proizvodnju od 2.500 tona meda. Za poređenje, ukupna proizvodnja meda u Bosni i Hercegovini u 2025. godini je iznosila 3.978 tona.

Ova kompanija, na domaće, moldavsko tržište plasira 1.500 tona, a najviše se proizvodi lipov, bagremov, livadski i žalfijin med.

Kupci prepoznaju organska vina

Moldavija je poznata po vinima. Sve više se gaji i organsko grožđe i proizvode organska vina. Među njima su Svetlana i Ilie Gogu, iz Causenija. Ilie je četvrta generacija ove porodice koja se bavi vinogradarstvom, a lozu se uzgaja na 10 hektara.

Za kvalitet svojih vina osvojili su brojne nagrade na takmičenjima za najbolja vina. Naravno, proizvode crna, bijela i roze vina, a posjeduju i organski sertifikat.

Kako nastaju organska vina i ulja iz Toskane - grozdove ne gnječe, a čime đubre?

Skoro sve proizvode plasiraju na domaće tržište i nemaju problem s plasmanom jer kupci, kako kažu, prepoznaju njihov kvalitet.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor