Današnji način života, sa trendom rasta potrošačkog društva, sa sobom donosi psoljedicu stvaranje velike količine organskog otpada, koji na svjetskom nivou čini 40%-50% od ukupnog otpada. Jedan od načina da organski otpad bude koristan u baštovanstvu i poljoprivredi je kompostiranje.
Jedan od načina da organski otpad bude koristan u baštovanstvu i poljoprivredi je kompostiranje. Kompost ili "smeđe đubrivo" predstvalja organsku materiju razgrađenu aerobnim putem, odnosno uz prisustvo kisika. Koristi se u poljoprivrednoj proizvodnji kao poboljšivač zemljišta i đubrivo. Takođe se koristi za kontrolu erozije izazvane vjetrom i vodom, zatim za konstrukciju močvara i kao prekrivač deponija.
Prema drugoj definiiciji, kompost je organski oplemenjivač zemljišta, koji nastaje mikrobiološkim razlaganjem različitih organskih materija (otpaci biljnog i životinjskog porijekla).
Ukoliko se koristi kao organsko đubrivo primjenjuje se količina od 0,5-0,6 kg/m2 kao dio zemljišne smjese ili za nastiranje (malčiranje) zemljišta u bašti. Ukoliko se želi postići ubrzan rast biljaka miješa se sa zemljom ili tresetom uz dodavanje neutralizatora ili suplemenata, vlažnih agenasa i materijala koji poboljšavaju drenažu i aeraciju (provjetravanje), kao što su šljunak, pijesak, strugotina, vermikulit (hidratisani silikat) i granule gline.
Današnji način života, sa trendom rasta potrošačkog društva, sa sobom donosi posljedicu stvaranje velike količine organskog otpada, koji na svjetskom nivou čini 40%-50%
Bitni faktori za uspješno kompostiranje su:zrak, vlaga, temperature i odgovarajuće sirovine.
U zavisnosti od organske tvari, kompostiranje može trajati od dva do šest mjeseci. Proces kompostiranja se može ubrzati sjeckanjem organske materije i mljevenjem drvenastog materijala. Nakon razlaganja organskog otpada, kompostna mješavina zahtijeva period stvrdnjavanja, koje traje 30 dana. Finalni proizvod treba biti tamno smeđ, neutralnog mirisa, teksture kao zemljište.
Dostupnost hraniva u kompostu varira u zavisnosti od tipa organske tvari u kompostu i njihove razloženosti. U prvoj godini nakon aplikacije 45%-70% ukupnog dušika je dostupno biljci (organski i amonijačni oblik dušika), zatim fosfora 70%-80%, kalija 80%-90%.
Interval primjene komposta kreće od tri do pet godina na teškim zemljištima i dvije do četiri godine na lakim zemljištima, u zavisnosti od sadržaja humusa u zemljištu. Količine komposta koja će biti primjenjena u proizvodnji ili baštovanstvu zavisi od hraniva prisutnih u zemljištu. Količina hraniva u zemljištu određuje se analizom zemljišta.
Tagovi
Autorica