Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska đubriva
  • 02.12.2020. 12:25

Kompost: Izbjegavati lišće oraha i proizvode životinjskog porijekla

Njegovom upotrebom u proizvodnji, pozitivno se utiče na životnu sredinu, sprečava se erozija i značajno se poboljšava kvalitet poljoprivrednih zemljišta.

Foto: Depositphotos/elenathewise
  • 844
  • 320
  • 0

Organsko đubrivo, kod kog se humifikacija odvija u potpunosti tako da je organska materija u njegovom sastavu skoro pa trajni humus, naziva se kompost. Kontrolisani proces razgradnje i transformacije organskog otpada, pomoću bakterija, gljivica i insekata je kompostiranje i kako kaže Jovana Todorović, iz PSSRS, podrazumijeva smjesu različitih supstanci, poput otpadnog materijala sa gazdinstva, biljnih vrsta, lišća, slame, životinjskog izmeta i drugih.

Riječ je o ekološki prihvatljivom hranjivu i kao takvo, sve više se upotrebljava u biološkom uzgoju za koji je karakteristična upotreba obnovljivih izvora energije. Njegova osnovna uloga odnosi se na poboljšavanje plodnosti, fizičkih i hemijskih osobina i strukture tla. Takođe, obezbjeđuje korisne zemljišne mikroorganizme, izvor je hranjivih elemanata i ima pozitivan efekat na rast, zdravlje i kvalitet gajenih biljaka.

Materijal mora biti organski i biorazgradiv

Kako bi se dobilo adekvatno đubrivo, prije svega obratiti pažnju na odgovarajuću pripremu kompostišta. U tu svrhu odabrati ocjedno, lako pristupačno mjesto, koje se nalazi u sjenovitom i izdvojenom dijelu gazdinstva. Kao kompostišta prikladni su i kontejneri ili kutije, izrađeni od različitih materijala poput drveta, plastike ili metala. Preporuka je da njegova širina bude 150 - 200 cm, visina 60 - 120 cm dok dužina može biti proizvoljna.

Kako i što kompostirati?

Na površinu zemljišta prvo se postavlja drenažni sloj, visine 10 cm. On se sastoji od kukuruzovine, grančica, stabljike suncokreta, slame. Na njega se zatim naizmjenično slažu svježi (zeleni) i suvi (smeđi) organski otpatci pa onda ide zemlja. Svježe komponente poput pokošene trave, talog kafe, filter vrećice od čaja, ostaci od voća i povrća, obezbjeđuju azot. Suvi dio podrazumijeva materije bogate ugljenikom, kao što su lišće, borove iglice, slama, sijeno, piljevina ili papir. 

Kada kompost dosegne određenu visinu, obloži se plodnom zemljom, debljine 10 - 20 cm i to je ustvari zaštitni sloj od nepovoljnih uticaja spoljašnje sredine. Cjelokupan otpad za kompostiranje mora da bude organski i biorazgradiv. U cilju sprečavanja njegovog zagađivanja ili širenja biljnih bolesti, trebalo bi izbjegavati kompostiranje osjemenjenih korova, oboljelih biljaka, ostatke kuvanih jela, proizvode životinjskog porijekla, lišće oraha, kao i otpad koji sadrži hemikalije.

Balansirati zeleni i smeđi dio

Hrpu koja se kompostira promiješati svakih 2 - 3 mjeseca kako bi se obezbijedila prozračnost i dovoljno vazduha, u cilju podsticanja rada aerobnih mikroorganizama. Ako nema kiseonika, razviće se mikroorganizami koji izazivaju truljenje umjesto kompostiranja, što se može prepoznati po neprijatnom mirisu.

Kako napraviti kompostni čaj koji potiče zdrav rast biljaka

Miješanje se izvodi ručno ili mehanizovano ako je riječ o većoj količini materijala. Prvo miješanje odradi se 3 - 4 sedmice nakon završetka slaganja humke.

Odnos ugljenika i azota u njoj važan je zbog brzine odvijanja samog procesa, a direktno je uslovljen organskom materijom. Preporučljiv omjer održava se balansiranjem količina smeđeg i zelenog otpada.

U kompostnoj masi mora se održavati nivo vlage od 40 - 60% zbog uspješnog rada mikroorganizama. Da li je optimalna količina vlažnosti provjerava se tako što se materijal sa humke stisne u šaci, s tim da iz šake ne smije curiti voda, a prilikom otpuštanja stiska materijal mora zadržati oblik dobijen stiskom. Izbjegavati zalijevanje hladnom vodom, da ne bi došlo do snižavanja temperature i usporavanja razgradnje pa je preporuka zalijevati zelenim đubrivom od koprive ili gaveza.

Ostvaruje uštedu i omogućava zaradu

Kako bi se tačno utvrdile količine ovog đubriva za neku površinu, potrebno je odraditi analizu zemljišta. Optimalne doze u proizvodnji povrća iznose 5 kg/metru kvadratnom, a za uzgoj ukrasnog bilja i cvijeća, koristi se kao supstrat u smješi sa vrtnom zemljom u omjeru 1:3.

Kada je zreli, koristi se za pripremu kompostnog čaja, koji je pogodan prirodni preparat za folijarnu prihranu, zaštitu i stimulaciju rasta biljaka. Spravlja se sa izvorskom vodom ili kišnicom u odnosu 1:15 (1 litar komposta na 15l vode).

Njegovom upotrebom u proizvodnji, pozitivno se utiče na životnu sredinu, sprečava se erozija i značajno se poboljšava kvalitet poljoprivrednih zemljišta. Pored ekološkog značaja, važan je sa ekonomskog aspekta jer je održiv i isplativ proizvod, ostvaruje uštedu, ali daje i mogućnost zarade njegovom prodajom.


Tagovi

Kompostiranje Organsko đubrivo Jovana Todorović Priprema kompostišta Svježe komponente Kompostna masa Nivo vlage Kompostni čaj


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.