Aleksandar Bulović: Knjiga o poljoprivredi bez pesticida doživjet će i drugo, prošireno izdanje

Prije malo više od dvije i pol godine pisali smo o diplomiranom inženjeru poljoprivrede Aleksandru Buloviću iz Gradiške, a povod je bila njegova knjiga "Poljoprivreda bez pesticida – da moguće je!". U međuvremenu njegova knjiga izazvala je je dosta pozornosti kako u BiH, tako i u Hrvatskoj i Srbiji, pa smo s Bulovićem dogovorili novi kraći intervju. Na početku nas je podsjetio o kakvoj knjizi je riječ i kako se odlučio za pisanje o toj temi.

Čemu ste u knjizi posvetili najviše pažnje?

Knjiga je praktičan priručnik za sve one koji žele da se bave organskom proizvodnjom, a ne znaju kako da počnu. Tako sam u knjizi najviše pažnje posvetio prirodnim preparatima za zaštitu biljaka, kao i najboljim kombinacijama biljaka u vrtu. Potreba za pisanjem ovakve knjige je nastala jer je na našim prostorima jako malo ovakve literature, a u konvencionalnoj poljoprivredi je prekomjerna, često i nekontrolisana upotreba pesticida kod nas.

U BiH najmanje zainteresirani za knjigu 

Što se od tada do sada događalo, kakvo je zanimanje za knjigu u Regiji (BiH, Hrvatska, Srbija, možda i u drugim državama), planirate li izdati drugo možda prošireno izdanje?

Najveće interesovanje i dalje vlada u Hrvatskoj, što mi govori da je svijest o ovoj temi tu i najveća. Srbija je takođe dosta napredovala, naročito Vojvodina koja je poznata po poljoprivredi. BIH se nije previše pokrenula kada je u pitanju ova tema. Drugo prošireno izdanje knjige "Poljoprivreda bez pesticida - da moguće je" skoro je gotovo i radi se u saradnji sa jednom firmom iz Osijeka koja planira na tržište izbaciti zanimljivu i korisnu inovativnu mašinu. U njezinu kreiranju i ja sam sugerirao neke ideje.  

Zanimljivo je da ste o svojoj knjizi u međuvremenu govorili i u nekim prestižnim televizijskim emisijama!  

Jeste. Odmah nakon izdavanja knjige 2016. godine dobio sam poziv sa Hrvatske televizije za gostovanje u emisiji Eko zona koju uređuje Mladen Iličković. Nakon toga sam slučajno došao u kontakt sa Krešimirom Mišakom koji mi je u proljeće 2018. dao veliku priliku da u HRT-ovoj emisiji Na rubu znanosti govorim o potrebi i metodama poljoprivrede bez pesticida, kao i o opasnostima kojima smo izloženi zbog prevelike i nestručne upotrebe sintetičkih materijala u poljoprivredi. Nakon toga je veliki broj ljudi saznao za mene i ono što promovišem. To mi je otvorilo mnoga vrata za dalji rad. Nedavno sam gostovao na Federalnoj televiziji u emisiji Zelena panomara, jer sam prvi autor u Bosni i Hercegovini koji je napisao knjigu ovakvog sadržaja. O knjizi sam govorio i u radioemisijama, pisale su o tome novine…

Vaša knjiga svojevrsna je promocija organske poljoprivrede?

Moja ideja je bila da ljude upoznam sa poljoprivredom koja je praktično nestala polovinom 20. vijeka. Zahvaljujući agresivnoj kampanji fitohemijske i sjemenarske industrije putem medija ljudi su brzo zaboravili da su vijekovima gajili biljke bez upotrebe mineralnih đubriva pesticida, hormona i GMO.  

Aleksandar Bulović: Imamo idealne prirodne resurse za organsku proizvodnju

Kakva je situacija u BiH što se tiče ekološke proizvodnje?

Jako loša. Činjenica je da je još uvijek svaki konvencionalni poljoprivredni proizvođač u BiH ujedno i “zaštitar” koji najčešće sam određuje dozu pesticida i momenat borbe protiv bolesti i štetočina, bez ikakve kontrole. Ekološka poljoprivreda mnogima je još uvijek nepoznanica, poljoprivrednici se teško u to upuštaju. Moj cilj je da svojim radom doprinesem razvoju svijesti i koliko mogu pozitivnim promjenama u orijentaciji na proizvodnju zdravije hrane za što na ovim našim prostorima imamo gotovo idealne prirodne resurse.

Poljoprivreda bez pesticida je naša moralna obaveza

Ima li ipak posljednjih godina značajnijih pomaka na području BiH, šire li se površine, može li se prodati ta proizvodnja?

Tragično je da proizvođači koje poznajem ne mogu prodati svoje organske proizvode, zbog nešto više cijene i "ružnijeg" izgleda plodova. Površine se ipak pomalo šire. Spominjem dva pozitivna primjera: Ovih dana Grad Banjaluka dodijelio je  Udruženju "Gradske bašte Banjaluke" parcelu na kojoj će se organizirati organska proizvodnja povrća i edukativne radionice. Također, u Posavini u selu Kornica uspješno djeluje Udruženje Zorg in Kornica koje se bavi organskom proizvodnjom voća, sokova i rakija. Oni su ozbiljno pristupili ovoj priči, do te mjere da da svake godine povećavaju proizvodne kapacitete. 

Glavni problem je niska svijest o značaju zdrave hrane

Koji su po Vama glavni problemi koje bi trebalo rješavati na planu proizvodnje zdrave hrane (jesu li stvoreni valjani zakonski okviri, edukacija, osvještavanje proizvođača, ali i potrošača…) ?

Glavni problem je niska svijest o značaju zdrave hrane i treba se krenuti od vrtića. Uporedo sa tim je neophodno kordinisati sa vlastima koje bi propisali zakone o obaveznoj konzumaciji zdrave hrane u predškolskim i školskim ustanovama. Na žalost, potražnja za zdravom hranom odnosno svijest o zdravom načinu života počinje tek onog trenutka kada doktor naredi, a to je uglavnom kada se otkrije neka teška bolest.

Što na kraju ovog razgovora želite posebno istaknuti vezano za Vašu knjigu, odnosno proizvodnju hrane na jedan zdraviji način, bez upotrebe pesticida?

Moja knjiga svojevrstan je vodič za zdrav život, jer u njoj sam napisao upute kako proizvesti hranu za sebe i svoju obitelj bez bojazni od otrova kojih je previše u konvencionalnoj poljoprivredi. Organska bašta daje zdrave plodove, lijek je protiv stresa kao i odličan način za umjerenu fizičku aktivnost i druženje. Čovjek je ono što jede.