NASA potvrdila: 2024. je najtoplija dosad zabilježena godina, šta nas očekuje u 2025.?

Prosječna površinska temperatura Zemlje lani je bila najtoplija ikada zabilježena. Globalno, bile su 1,28 stepeni Celzijusa iznad pretpostavljene polazne vrijednosti 20. stoljeća (1951.-1980.), što je rekord, piše poljski Agronews.

Više od polovine 2024. prosječne temperature bile su više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad osnovne vrijednosti.

Pariški sporazum

Naime, Pariški sporazum o klimatskim promjenama, usvojen 2015., ima cilj ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s nastojanjem da se zadrži unutar 1,5°C.

"Za usporedbu, temperature tokom toplih razdoblja na Zemlji prije tri miliona godina – kada je nivo mora bio mnogo viši nego danas, bile su samo oko 3°C više nego prije industrijske ere“, napominju naučnici NASA-e.

Ne dajte se zavarati, prije sjetve prvo prst u tlo. Ako ne poplavi, možda kukuruz iznikne

Stručnjaci vjeruju da smo trenutno na polovini puta do postizanja globalnog zagrijavanja na nivou pliocena, do kojeg bi moglo doći za samo 150 godina.

Podsjetimo, pliocen je geološko razdoblje koje je trajalo od 5,3 do 2,6 miliona godina, tokom kojeg je Zemlja doživjela klimatske promjene, hlađenje koje je dovelo do početka ledenih doba, te razvoj mnogih modernih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući prve ljudske predke.

Trend globalnog zagrijavanja

Naučnici su utvrdili da je trend globalnog zagrijavanja u posljednjim desetljećima uzrokovan zadržavanjem topline uslijed ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova. Rekordni porast emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva zabilježen je na Zemlji u 2022. i 2023. godini, prema međunarodnim analizama.

"Koncentracija CO₂ u atmosferi porasla je s nivoa prije industrijske ere u 18. stoljeću, koja je iznosila oko 278 dijelova na milijun, na oko 420 dijelova na miliona danas“, ističu iz NASA-e.

Na klimatske uvjete u pojedinim godinama mogu također utjecati prirodne klimatske varijacije poput El Niña i La Niña, koje naizmjenično zagrijavaju i hlade Tihi ocean.

"El Niño, koji je započeo u jesen 2023., pridonio je povećanju globalne temperature iznad prethodnih rekorda. Val vrućina koji je započeo te godine nastavio je premašivati prognoze i u 2024. godini, uprkos tome što je oslabljen“, zaključuju.

Treći najtopliji februar

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Evropski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Evropske komisije, objavila je kako je protekla u 2025. bio treći najtopliji februar na globalnom nivou, s prosjekom od 13,36 stepeni Celzijusa, odnosno 0,63 iznad prosjeka za februar 1991.-2020.

"Nastavlja se niz rekordnih ili skoro rekordnih temperatura zabilježenih u posljednje dvije godine. Jedna od posljedica toplijeg svijeta je topljenje morskog leda, a njegov nizak nivo, a na oba pola gurnula je globalnu ledenu pokrivenost na minimalni nivo“, istaknula je Samanthi Burgess, strateška voditeljica za klimu u Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Evropske temperature bile su najviše iznad prosjeka u sjevernoj Fenoskandiji (Skandinavski poluotok i ruski poluotok Kola), Islandu i Alpama, a veliko područje negativnih anomalija zabilježeno je za istočnu Evropu.