Vaskršnja jaja: U boju, lukovinu ili sa voskom?

Simbol velikog hrišćanskog praznika Vaskrs su šarena jaja. Ove godine najviše će penzionerka Miladinka Petrović ofarbati u ljusci od luka, jer smatra da je to "nekako najljepša boja".

"Prvo jaje će biti crveno i kupila sam dvije kesice te boje, ali ću ih obje staviti da bude jača boja, al neću farbati više od desetak komada. Imam i po kesicu farbe plave, zelene i žute. Najviše se radujem što ću i ove godine farbati sa svojom praunukom. Ona ima pet godina i kao i svako dijete, raduje se, voli da gleda šta se radi. Uzme ona svoje bojice i flomastere i šara i to je poslije njeno jaje", prepričava Petrovićeva. 

Prvo se farba u crvenu boju

Većina domaćica vaskršnja jaja farba na Veliki petak, ali nije "greška" ni ako se to radi na Veliki četvrtak ili u subotu. 

"Ljuske od luka skupljam po nekoliko sedmica, ostavljam u kesu i kad dođe vrijeme da za farbanje jaja, potopim ih u vodu u jednoj šerpi i stavim da to polako vri. Kad su skuhana, prebacujem ih u lukovinu i tu stoje dok ne dobijem boju koja mi se sviđa. Probala sam da farbam sa sokom od cvekle, pa da dobijem crvenu boju, al' mi nešto nije uspjelo", kaže ova domaćica i dodaje da je probala i sa koprivom, ali se lukovina pokazala kao najbolja.

Farbanje jaja u lukovini na dva načina

"Čak i ako prođe kroz ljusku nije strašno, jestivo je, al ne volim baš kad mi prođe ova vještačka boja, ko zna kakva je to hemija."

U narodu se vjeruje da prvo jaje koje se skuha i ofarba u crvenu boju štiti ukućane od nesreće i bolesti i ono se čuva cijele godine, do narednog Vaskrsa. Ono od prethodne godine se ne baca u kantu, već se zakopava u voćnjaku ili dvorištu. 

Običaj je da se na Vaskrs djeci darivaju jaja, pa onda nije ni čudno da domaćice farbaju i po 50, 60 i više komada. Ukrašavanju ofarbanih se posvećuje dosta pažnje.

"Kupe mi kćerke sličice, pa to zalijepe, al ja volim da naberem djetelinu ili neke druge cvjetiće, pa stavim na jaje i u najlon čarapu, dobro stegnem i onda stavim da stoji u farbi. Tako su žene prije to radile. Neke su koristile vosak, pa sa pisaljkom crtale po jajetu i onda ga farbale, al ja to ne umijem, a i nemam toliko vremena. Kad ga izvadim iz boje, premažem ih sa malo masti, a višak obrišem krpom, tako da se ona sijaju", kaže naša sagovornica.

I na pijaci se mogu kupiti vaskršnja jaja koja su našarana voskom. Šta će biti motiv šare, zavisi isključivo od inspiracije i vještih ruku domaćice. Najvažnije je strpljenje, a uz to neophodni su pčelinji vosak, pisaljka i svijeća. Treba da su sobne temperature, a tehnika šaranja je jednostavna - vosak se zagrije nad plamenom svijeće i brzim i kratkim potezima nanosi na ljusku. Potom se tako našarana farbaju, a kada se skine vosak, ostaju svijetle šare. 

Ofarbana jaja se na Vaskrs iznose na trpezu, a razne korpice i dekoracije su postale neizbježne i najviše im se raduju djeca. 

Veliki petak

Vaskrs se smatra praznikom nad praznicima, i to je dana pobjede vjere i života nad smrću i dan kada je svojim vaskrsenjem Hristos ljudima otvorio put u vječni život. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova jevanđelja o događajima u dane Stradanja.

Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta. Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, a poseban značaj ima plaštanica. 

Plaštanica je platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob, a koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa. Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja hristovu sahranu. Potom se polaže ispred oltara na posebno ukrašen sto koji simbolizuje grob Hristov.

Umjesto uobičajenog pozdrava, ljudi se na Vaskrs i cijele Svete nedjelje pozdravljaju riječima: "Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!"