Ako vaše paprike ili čili još uvijek stoje na balkonu, terasi, dvorištu, nemojte dopustiti da smrznu i uvenu. Uz malo truda i pravilnu pripremu, biljka u tegli može uspješno prezimiti u kući ili zaštićenom prostoru
Jeste li znali da paprika u svojem prirodnom, tropskom staništu nije jednogodišnja kultura? Ona je zapravo višegodišnja drvenasta biljka koja u odgovarajućim uvjetima može živjeti i rađati nekoliko godina zaredom. U našem ju podneblju uzgajamo kao jednogodišnju isključivo zato što ne podnosi mraz i niske temperature.
Ako vaše paprike ili čili još uvijek stoje na balkonu, terasi ili u dvorištu, a noćne su se temperature već ozbiljno spustile, nemojte dopustiti da smrznu i uvenu. Uz malo truda i pravilnu pripremu, biljka u tegli može uspješno prezimiti u kući ili zaštićenom prostoru. U idućoj sezoni ona će ranije krenuti s rastom, razviti bujniju krošnju i imati obilniji urod.
Nagla promjena mikroklime najveći je šok za biljku. Prelazak s hladnog i vlažnog vanjskog zraka na suhi i topli zrak u zatvorenom prostoru može uzrokovati stres, odbacivanje preostalog lišća ili razvoj bolesti.
Zato je potrebna postupno prilagođavanje. Nemojte teglu s vanjskih 5-8 °C unijeti direktno u grijanu prostoriju. Ostavite je 2 do 3 dana na zatvorenom balkonu, u hladnijem hodniku ili garaži s prozorom.
Higijena i kontrola štetočina također su važne. Vanjske biljke često nose lisne uši, crvenog pauka ili bijele mušice. U toploj kući oni će se vrlo brzo razmnožiti. Prije nego što je unesete, operite cijelu biljku i lonac mlakom vodom pod tušem. Preventivno je poprskajte otopinom kalijevog sapuna, neem uljem ili blagim čajem od preslice.
Svakako očistite supstrat tako da uklonite svo otpalo lišće i korov s površine zemlje u tegli kako biste spriječili razvoj gljivica.
Većina paprika na kraju sezone još uvijek ima mnoštvo sitnih cvjetova i plodova. Koliko god vam bilo žao, sve ih morate ukloniti.
Biljka u zimskom razdoblju mora štedjeti energiju za očuvanje korijena i drvenaste stabljike. Ako ostavite plodove i cvjetove, iscrpit će svoje posljednje zalihe hranjiva za njihovo dozrijevanje, što u uvjetima slabe svjetlosti može oslabiti biljku.
Crvene, zelene i poluzrele paprike otrgnite. Dozrijet će na sobnoj temperaturi ako ih umotate u novinski papir ili stavite u papirnatu vrećicu s jednom jabukom. Sitne čili papričice možete ukiseliti ili iskoristiti za pikantne umake.
Orezivanje se obavlja odmah nakon unošenja u zatvoreni prostor, dakle prije nego što nastupi faza potpunog mirovanja. Paprika dobro podnosi jaču rezidbu.
Prvo skratite glavne drvenaste grane na visinu od 15 do 20 cm iznad nivoa zemlje.
Režite neposredno iznad glavnog račvanja stabljike (u obliku slova "Y") ili iznad zdravog koljenca.
Slobodno skinite gotovo sve listove, posebno one žute ili oštećene. Dovoljno je ostaviti tek nekoliko najmlađih na samim vrhovima rezova. Nemojte se brinuti ako biljka ostane potpuno bez listova. Iz spavajućih pupova na drvenastoj stabljici u proljeće će potjerati novi, snažni izboji.
Prostor u kojem će paprika provesti zimu ovisi o tome želite li da potpuno miruje ili da polako nastavi vegetaciju.
Stanje mirovanja je za biljku idealno pa ju je najbolje smjestiti u svijetlu i prohladnu prostoriju s temperaturom između 10 °C i 15 °C (npr. negrijana soba, ostakljeni balkon, svijetlo stubište ili garaža s prozorom). U tim uvjetima biljka miruje, ne troši energiju i hranjiva te lako preživljava zimu.
Alternativa je topliji prostor, iznad 18 °C, na primjer na prozorskoj dasci. Tada joj osigurajte što više prirodnog svjetla (južni ili zapadni prozor). Biljka će na toplom pokušati rasti, pa je važno da ne stoji u mraku kako se novi izboji ne bi previše izdužili i oslabili.
Zalijevanje je najosjetljiviji dio zimske njege. Korijen u mirovanju troši minimalno vode. Zalijevajte je vrlo rijetko, tek kad se gornja trećina supstrata u tegli potpuno osuši, a u prohladnim prostorijama dovoljno je zalijevati jednom svake dvije do tri sedmice. Koristite isključivo odstajalu vodu sobne temperature.
Dodavanje gnojiva tokom jeseni i zime potaknut će biljku na rast u nepovoljno doba godine ili će dovesti do spaljivanja korijena. S prihranom se započinje tek krajem februara ili početkom marta, kada dani postanu duži i biljka počne tjerati nove zelene izboje.
Prekomjerno zalijevanje najčešći je uzrok propadanja prezimljujućih paprika. Mokra zemlja u kombinaciji s hladnijim zrakom siguran je put do truleži korijena.
Ne stavljajte teglu direktno iznad radijatora. Vruć i suh zrak osušit će preostale listove, a moguće je da privuče crvenog pauka.
Ostavljanje plodova na biljci može je koštati preživljavanja. Prije unošenja biljku pregledajte, posebno donju stranu listova, stabljiku i površinu supstrata. Ako unesete nepregledanu biljku, do decembra bi lisne uši mogle preći i na vaše sobne biljke.
Krajem februara ili u martu, čim osjeti više dnevnog svjetla i blagi porast temperature, vaša će paprika "živnuti". Iz drvenastog stabla izbit će mladi, jarko zeleni listovi.
Tada postupno povećajte zalijevanje, dodajte prvu laganu prihranu, a nakon što prođe opasnost od proljetnog mraza, a to je polovinom maja, iznesite je na sunčani balkon, terasu ili dvorište.
Tagovi
Autorica