Zbog ove bolesti šleperi krušaka iz BiH vraćani su s ruskih granica

Sad već višemjesečna suša, uz sve nedaće koje stvara voćarima, ima i poneku dobru stranu kao što je na primjer slabiji napad štetnih insekata i bolesti među kojima je i smeđa trulež plodova krušaka, Monilinia fructigena.

Smeđa trulež onemogućava čuvanje plodova, a gljivica se širi nakon uboda voćnih osa ili ostalih insekata, među kojima prednjači jabučni savijač i, posljednjih godina, sve više prisutne stjenice.

Stvaraju se koncentrični krugovi

Na plodovima, oko ulazne rupe, dolazi do stvaranja krugova blago-smeđe boje koji se šire i na kraju postaju veći, zahvatajući cijeli plod. Meso ploda je mekše, a ispod kore pojavljuje se smeđa trulež. Na ivicama krugova stvaraju se bijele spore koje služe za širenje patogena na druge plodove i stabla. Bolest lako prelazi na drugi plod u slučaju da se dva ploda dodiruju.

Jedino u slučaju suše, širenje simptoma je sporije, kao što je slučaj ove godine, jer su potrebni kiša i vlaga, a rijetki ljetnji pljuskovi i vrlo mala količina padavina, nisu bili dovoljni za jaču pojavu. Ova bolest onemogućava čuvanje plodova u skladištima ili hladnjačama nakon berbe.

Zbog smeđe truleži nekoliko puta dolazilo je do zabrane izvoza krušaka iz BiH u Rusiju, iako ova gljivica nije na karantinskoj listi štetnih bolesti EU, ali jeste u Rusiji. Zbog jedne ili dvije gajbe s ponekim zaraženim plodom, šleperi krušaka vraćali su se s ruskih granica.

Zaštita od truleži

Što se tiče zaštite, preporuka je da se koriste preparati s kraćom karencom tj. na bazi ciprodinila i fludioksonila, tebukonazola, boskalida, trifloksistrobina i piraklostrobina, čije su karence od tri do 14 dana. U svakom slučaju, dobro je konsultovati se sa stručnjacima za zaštitu bilja.

Skinite klopke sa stabala: Evo kako iskoristiti talog uginulih insekata

I upotreba insekticida u julu, prije berbe, dovodi do manjeg napad jer nema štetnih insekata koji će se ubušiti u plod ili ga oštetiti na neki drugi način.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor