Mnogo je faktora koji dovode do cvjetanja u jesen što iscrpljuje voćke i predstavlja uvod u izmrzavanje i alternativnu rodnost
Sve je više slučajeva koje nam prijavljuju čitatelji, da su procvjetale višnje i lijeska. Ovoj pojavi svjedoče i objave na društvenim mrežama.
Prema narodnom vjerovanju, ova pojava najavljuje jaku i dugu zimu. Uzroka je mnogo, a pogađa razne voćne vrste, najviše pripadnika porodice ruža (Rosaceae), kojoj uz višnje pripadaju i jabuke, kruške, dunje, marelice, šljive i dr.
Ovo je period opadanja listova i smirivanja procesa koji se odvijaju unutar stabla, odnosno grma. Međutim, pojedinih godina moguća je pojava cvjetanja, čak i formiranje mladih plodova, što iscrpljuje voćku i ona nepripremljena ulazi u zimu, sklonija je izmrzavanju, pojavi oboljenja i napadu štetočina.
Uočeno je da ne nastaje tokom jeseni koja je oblačna i ne nastupa poslije faze u kojoj voćke ulaze u mirovanje. Ovo može biti i sortna karakteristika, jer su neke sorte sklonije ovoj pojavi.
Problem je što stablo tako ulazi u alternativnu rodnost što treba izbjeći.
Nastanku doprinose razni faktori koji mogu da djeluju pojedinačno ili samostalno. Može se reći da spoljni faktori doprinose poremećaju koji se ispoljava kroz pojavu cvjetova. Najčešći razlog je promjena temperature i vlažnosti. Kada nakon suhog vremena tokom avgusta dođe do nagle promjene vlažnosti, padavina, ali se i dalje zadrži toplo vrijeme možemo očekivati pojavu cvjetova. Isto je i u slučaju naglog zahlađenja, a nakon toga bude duži period toplog vremena.
Intenzitet direktne insolacije može biti okidač, ali i izloženost stabala raznim zagađivačima i promjeni sastava vazduha koji cirkuliše. U nekim slučajevima do cvjetanja dolazi poslije nevremena koje nanosi mehaničko oštećenje, ali i zbog napada štetočina, posebno insekata, ili zbog pogrešne primjene đubriva za prihranu.
Cvjetanje u ovom periodu nanosi veliku štetu stablima i grmovima i potrebno ga je izbjeći ili sanirati nastalu štetu kako stablo ne bi ušlo u alternativnu rodnost, izmrzlo ili zbog smanjenog imuniteta napadnuto od štetočina, stradalo zbog infekcija.
Kada izgubimo cvjetne pupoljke, izgubili smo urod. Da bi to spriječili, u drugoj polovini vegetacije mijenja se sastav đubriva kojim obavljamo prihranu, smanjuje se sadržaj azota i povećava kalija, fosfora i drugih nutrijenata koji će obezbijediti bolje sazrijevanje plodova, ali i mladara, zacjeljiva rana od opalih listova i ubranih plodova, nakupljanje više suhe materije u stablu, što obezbjeđuje pripremu za niske temperature koje slijede. Sprovodi se kontrola štetočina i bolesti.
Kada je procvjetalo najviše do jedan posto cvjetova to ne uzrokuje veliku štetu, ali sve preko tog obima je pod znakom pitanja. Treba znati da što je jesen toplija, cvjetanje je intenzivnije.
U slučaju da je veća količina listova na stablu, potrebno je ukloniti zelenu masu, a stablo tretirati bakrom koji usporava procese. Vršne dijelove koji nose cvjetove treba odrezati. U proljeće prije kretanja vegetacije potrebno je obaviti rezidbu i ukloniti nerodne grane kako bi se uspostavila ravnoteža između rodnosti i rasta.
Tagovi
Autorica
