Bez obzira na višu cijenu stranog voća, kupci ga radije biraju. Jasno je ko trpi najveću štetu?!
U posljednje vrijeme sve je očiglednije kako se u marketima smanjuje ponuda domaćeg voća, dok ono koje se ipak nađe na pultovima često izgleda lošije u odnosu na uvozno. Bez obzira na višu cijenu stranog voća, kupci ga radije biraju, piše Poljoprivredna savjetodavna služba RS.
Kako navodi savjetodavac Aleksandar Misita, domaće voće često dolazi u manje atraktivnoj ambalaži i nezrelo je, dok je uvozno voće privlačnije upakovano i zrelije. Kao primjer ističe domaće šljive koje "često imaju zelene dijelove ploda, a zbog loše prodaje i dugog stajanja na policama, brzo počinju propadati".
"Slična situacija je i sa sortom kruške Santa Marija, koja se trenutno prodaje kao spremna za konzumaciju, iako je još uvijek potpuno zelena. Voćari bi trebali znati da berba ove sorte treba nastupiti osam dana prije viljamovke, što znači da bi se zelena roba trebala naći na tržištu oko 10. avgusta", poručuje savjetodavac.
Agroklub u Riminiju: Svijet daleko ispred nas - ventilatori za zlatice, voće za bogataše!
Lošija ambalaža i nezrelost plodova, dodaje, značajno smanjuju kupovinu domaćeg voća u odnosu na strano. "Razlog ovome treba tražiti u nižoj cijeni otkupa i preferencijama nakupaca, koji žele otkupljivati samo voće koje može dugo stajati u marketima", kaže Misita.
Takva roba, kako dodaje, odgovara marketima, jer nemaju problema s kvarenjem i truleži koja se javlja kod zrelog voća. No, ovakva situacija nanosi štetu krajnjim kupcima i poljoprivrednim proizvođačima.
"Kupci kupuju nezrelo i bezukusno voće koje će kasnije izbjegavati, dok proizvođači ne mogu prodati veće količine svojih proizvoda. Manja potražnja dovodi do nižih cijena, a poljoprivrednici su prisiljeni prodavati po uvjetima koje diktiraju nakupci", zaključuje.
Tagovi
Autorica
