Agroklub u Riminiju: Svijet daleko ispred nas - ventilatori za zlatice, voće za bogataše!

U industriji hrane u Itaiji, voćarstvo i povrtarstvo ključni su sektori jer je vrijednost proizvodnje 16 milijardi evra i 50 milijardi evra u cjelokupnom lancu prodaje. U prošloj godini italijanski izvoz voća i povrća iznosio je 11,6 milijardi eura, a 300.000 farmera na 1,3 miliona hektara godišnje proizvede više od 24 miliona tona voća i povrća.

Ako su vas ove brojke zbunile, pročitajte ih još jednom i pokušajte zamisliti tu "hrpu". Nije čudno što su, u ovoj godini, Italijani fokus bacili na arapski i afrički svijet.

U Južnoj Africi napreduje pakovanje voća

Veliki broj zemalja izlagao je svoje proizvode za više od 50.000 posjetilaca, tokom tri sajamska dana u Riminiju na "Macfrut 2024". Među njima bili su i izlagači iz Južnoafričke Republike, kao što je "Kevinot Farming" sa sjemenima povrća. Nonope Tenza kaže da su na ovom sajmu treću godinu zaredom i da su uspostavili mnogo kontakata u vezi sa povrtarskom proizvodnjom i iz stočarskog dijela jer se bave i uzgojem stoke, kao i preradom mesa.

S druge strane južnoafričkog štanda bilo je nekoliko firmi koje se bave proizvodnjom narandži i njihovim pakovanjem u kartonske kutije. Svoje proizvode izvoze u Evropu i Dubai, a cijena jedne gajbe, minimalno je 1,5 evro. S voćem unutra cijena je viša, ali kako su rekli iz ovih kompanija, njihovo voće namijenjeno je za one s dubljim džepom.

A kod nas se, uglavnom, koriste dvorede i trorede gajbe, što je dokaz koliko smo zaostali u odnosu na svijet.

Lubenice sa malo sjemenki

Uveliko se koristi i vosak koji se stavlja na vrhove peteljki jabuka i krušaka kako bi se produžilo vrijeme skladištenja i stajanja voća na policama. Na sajmu se nisu mogle vidjeti uobičajene šarene lubenice već samo jednobojne sa malo ili nimalo sjemenki.

Zahtjevi kupaca idu ka tome da se, u narednim godinama, očekuje potpuna proizvodnja lubenica bez sjemenki.

Nije samo pakovanje voća i povrća jedina oblast u kojoj kaskamo za ostatkom svijeta. Dosta pažnje ove godine posvećeno je organskoj poljoprivredi pa se na sajmu moglo vidjeti i da će italijanska regija Kalabrija, do 2030. godine, biti prva regija bez upotrebe glifosata, a već sad od ukupnih obradivih površina, 36% je pod organskom proizvodnjom.

Sve više se koriste biorazgradive folije

Mnoge firme i u ostalim dijelovima Italije obraćaju pažnju na obradu i korišćenje zemljišta bez herbicida pa se mogao vidjeti traktor koji pravi bankove, na koje polaže foliju i sadi povrće. Folija je biorazgradiva, od kazeina iz mlijeka i kukuruzne silaže, a košta 400 evra po hektaru, što je izuzetno povoljna cijena.

Takođe se smišljaju novi načini borbe protiv krompirove zlatice. Na prednji kraj traktora postavljaju se ventilatori koji skupljaju imaga zlatice (prva fotografija u galeriji ispod) tako da se borba svodi samo na zaštitu od plamenjače i ostalih bolesti što, u velikoj mjeri, smanjuje troškove proizvodnje.

Što se tiče ishrane i zaštite voća i povrća, mnogo proizvođača izložilo je sredstva na bazi algi koja će, u narednim godinama, sigurno biti oslonac u borbi protiv bolesti i štetočina jer je, posljednjih godina, više od 300 aktivnih materija zabranjeno za upotrebu.