Jedna mandarina obezbjeđuje čak 35% dnevne potrebe vitamina C, iz tog razloga ne treba pretjerivati u konzumiranju ovog voća.
Sezona konzumiranja mandarina je uveliko počela. Ovo voće vodi porijeklo iz Azije, a u drevnoj Kini su smatrane simbolom sreće, bogatstva i dugovječnosti. Drvo mandarine može da naraste i do 3 do 5 m, ali za tu visinu potrebno je da protekne oko 30 godina.
Mandarine, Citrus reticulata, su najotpornije na hladnoću u odnosu na sve ostale vrste voća iz roda Citrus, a porodice Rutaceae. Najbolje se uzgaja u predjelima sa suptropskom ili tropskom klimom.
Što se tiče naše zemlje pretežno se uzgaja u Hercegovini i to u dolini Neretve gdje joj klimatski uslovi najviše odgovaraju. Ovdje su se počele uzgajati tek 30-tih godina prošlog vijeka, a sad se izvoze širom Evrope i svijeta. Njena berba počinje u septembru upravo u ono vrijeme kad prestaje dozrijevanje drugog voća, i traje sve do januara.
Smatra se da je divlja indijska narandža daleki predak mandarine. U Evropu su prenesene iz Kine i danas se ovo popularno voće konzumira širom svijeta. Pored bogate nutritivne vrijednosti i neodoljivog ukusa kora im se lako guli pa je i to jedan od razloga čestog konzumiranja i s razlogom nosi epitet kraljica zimskog voća.
Vrlo su ukusne i hranjive, ali niske kalorijske vrijednosti te se koriste u raznim dijetama. Preporučuje se konzumiranje samo jedne do dvije dnevno. Ne sadrže mnogo proteina, 100 g mandarina sadrži samo 0,8 g proteina, masti 0,3 g, 13 g ugljenih hidrata od čega 11 g čine šećeri, ali to su zdravi prirodni šećeri kao što su fruktoza, glukoza i saharoza.
Konzumiranje mandarina pozitivno utiče na zdravlje, zahvaljujući bogatom sastavu bioaktivnih jedinjenja kao što su fenolne kiseline, flavonoidi, karotinoidi i kumarin koji poboljšavaju varenje, regulišu krvni pritisak, štiti srce i umanjuje rizik od pojave raka, dijabetesa i osteoporoze, jača imunološki sistem.
Kao i ostali citrusi i mandarine su izuzetno bogate vitaminom C, snažni antioksidans koji pomaže u smanjenju upala i rizika od pojave određenih bolesti. Jedna mandarina obezbjeđuje čak 35% dnevne potrebe vitamina C iz tog razloga ne treba pretjerivati u konzumiranju ovog voća. Sadrži izvjesne količine vitamina A, vitamin B6, B1 i folate te minerale kao što su: kalcijum, kalijum, magnezijum i željezo.
Kalcijum je važan za zdravlje kostiju i zuba, dok magnezijum reguliše krvni pritisak. Sadrži istu količinu vitamina C u odnosu na narandžu, ali ima tri puta više vitamina A.
Najučestalije su voće zimi, sočno, ukusno zdravo uspostavlja balans pri konzumiranju teške hrane tokom hladnih zimskih dana. Blagodatno djeluju na bubrege, srce, vid i probavni sistem. Prave su vitaminske bombe i štite nas od gripa i prehlade. Osim nabrojanog, vitamin C pomaže koži da zadrži mladolikost, smanjuje rizik od povišenog holesterola, sprečava pojavu srčanih oboljenja uz primjenu zdrave ishrane i fizičke aktivnosti.
U posljednje vrijeme sve se češće nalaze u sastojcima za spravljanje raznih kolača i poslastica. Pored toga, idealne su za pripremu sokova, likera, džemova i marmelada.
Tagovi
Autorica