Zašto isplata pomoći od 1.000 KM/ha voćarima u RS nije dobro rješenje?

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske odlučilo je da se proizvođačima voća pogođenim ledom i snažnim vjetrovima isplati do 1.000 KM pomoći po jednom hektaru. U Udruženju voćara RS ogorčeni su zbog ovakve odluke.

Prema izmijenjenom pravilniku o podsticajima, pravo na vanrednu pomoć imaće voćari koji su proizveli i prodali voće i ostvarili pravo na podsticajna sredstva u 2022. godini.

Iduće godine drugi dio pomoći

Riječ je o površinama koje su registrovane kao obradive i na kojima je obavljana proizvodnja voća, kao način registrovanja poljoprivrednog zemljišta u RPG-u 2023. godine. U narednoj godini, po svemu sudeći, drugi dio pomoći biće isplaćen na osnovu proizvedenih i prodatih količina voća.

Pravo na pomoć do 1.000 KM/ha voćnog zasada upisanog u registar imaće proizvođači jabuka, krušaka, breskvi, nektarina, šljiva, trešanja, višanja, jagoda, kupina, malina i grožđa.

Maksimalan iznos koju može dobiti nekomercijalno gazdinstvo je 50.000 KM, komercijalno 100.000 KM i 200.000 KM za preduzetnike i pravna lica.

Sporan iznos za velike voćare

Upravo je ova stavka za preduzetnike i pravna lica sporna jer je budžetom ministarstva u 2023. godini, za voćare predviđeno četiri miliona maraka.

"S ministarstvom je dogovoreno da se prvi dio pomoći od dva miliona isplati ovih dana, a drugi dio na proljeće naredne godine. Mi smo tražili da se pomoć daje ne po hektaru, već po kilogramu proizvedenog i prodatog voća u prošloj godini, za šta ministarstvo ima podatke", kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

Kako pojašnjava, na taj način bi manji i srednji proizvođači mogli da dobiju značajniju pomoć. Međutim, ovakvom raspodjelom po hektaru, prema kojoj će pomoć dobiti i oni koji su imali i oni koji nisu imali štetu od grada, kako ocjenjuje, nije dobra i nisu zadovoljni.

"Veći dio od ova dva miliona otići će u ruke velikim voćarima kojih nema ni deset. A na proljeće naredne godine, od preostala dva miliona, opet će veći dio ići velikim jer će se pomoć obračunati po kilogramu proizvedenog voća u 2023. godini. Pošto je nas manje led skoro uništio, veliki će, na osnovu količina voća, dobiti najveći dio pomoći", precizira Dojčinović.

Biće niska otkupna cijena

Drugi problem za voćare biće sigurno i mala otkupna cijena voća koje ostane na stablima jer otkupljivači nisu preradili veliki dio industrijskog voća iz prošle godine. Takođe, najbolje će proći uzgajivači jabuka koja je, barem u sjeverozapadnom dijelu, jedina voćna vrsta koja je izbjegla kasne proljećne mrazeve.

U Udruženju voćara navode kako nema odgovora od Ministarstva i Vlade RS o tome da se vide načini stimulisanja otkupljivača da preuzmu ovogodišnji rod voća od domaćih proizvođača koji, u većoj mjeri, neće biti dobar ne samo zbog oštećenja od grada, već i bolesti koje su napale veći dio zasada, a protiv kojih nisu mogli na vrijeme biti obavljani tretmani, zbog čestih kiša i visoke vlažnosti. Zahtjev za podsticajna sredstva za vanrednu pomoć zbog nevremena voćari će moći da podnesu najkasnije do 31. avgusta ove godine.