Zaštita voćaka: Ne ostavljati stajnjak uz tek posađena stabla

Mnogi voćari koji imaju manje stabala često prave veliku grešku. Oko posađene voćke slažu stajnjak koji nagriza koru što vremenom dovodi do njenog pucanja, ulaska bakterija, gljivica i virusa, a na kraju i do sušenja stabala.

Naročito je osjetljivo tek posađeno drveće, a ako je spojno mjesto, odnosno, kalem u ravni zemljišta ili malo iznad, doći će do izbijanja prirasta iz spavajućih pupoljaka u dijelu oko kalema, zatim do iscrpljivanja voćke, njenog slabijeg rasta i rodnosti.

Kalem iznad zemlje - ne stavljati stajnjak na njega

Idealno je da spojno mjesto bude barem pet centimetara iznad zemlje, najbolje do desetak centimetara, kako bi stablo moglo nesmetano da "diše". Stajnjak se stavlja takođe barem pet centimetara oko debla jer su korijenove dlačice blizu površine tla i brže će da upiju hranjljive materije koje će se, naročito preko zime, rastvarati i ispirati u dublje slojeve. Greška je ako se stajnjak ostavi i daleko od tek posađene voćke.

Isto tako pogrešno je ako se stajsko đubrivo "natrpa" oko mladice i prekrije spojno mjesto jer izaziva već pomenuti efekat da biljka ne može da diše. Podrazumijeva se da bi stajnjak trebalo da bude barem godinu dana star. Ako nije zgorjeli, treba mu više vremena da se razgradi u zemlji.

Ista pravila primjene važe i za mineralna đubriva

Rješenje je u tome da se ovo organsko đubrivo svake godine rasipa na sve većoj udaljenosti. Koliko je široka krošnja, u tom prečniku bi trebalo da se ostavi hranjivo, isfreza i tako brže unese u tlo. Isto što se radi sa stajnjakom, može da se uradi i sa mineralnim NPK đubrivom koje se, kao i organsko prvo stavlja u rupu, pokrije zemljom, a nakon sadnje posipa se u neposrednoj blizini voćke. I ono ne bi trebalo da dodiruje koru.

Uklonite mumije sa grana

Jesen i zima idealni su i za uklanjanje mumija iz krošnji drveća jer predstavljaju izvor zaraze u narednoj vegetaciji, naročito Monilie plodova. Ovo je izraženo kod jabuka, šljiva, krušaka i breskvi pa, kada vidite mumificirane plodove sa bjeličastim nakupinama askusa sa sporama, znajte da će borba sa bolestima biti teža u sljedećoj godini.

Naravno da je proizvođačima sa velikim brojem stabala teže da pokupe sve ovakve plodove, koji se inače mogu zadržati dugo na granama, ali bilo bi bolje i finansijski isplativije da to urade nego da koriste više fungicida u zaštiti.

Oboljela stabla izvor su zaraze

Period mirovanja vegetacije vrijeme je i za uklanjanje oboljelih i osušenih stabala iz zasada koja su takođe izvor zaraze u idućoj vegetaciji. Na primjer kod krušaka, ona koja su sa crnim granama i listovima u obliku pastirskog štapa, predstavljaju rizik za širenje Erwinie amylovore, bakteriozne plamenjače jabuka i krušaka koja pričinjava ogromne štete u voćnjacima.

Neophodno je što prije ih ukloniti, spaliti i tako spriječiti širenje zaraze koja se može očekivati naročito u proljećima sa mnogo padavina.