Zaštita stablašica od divljači tokom zimskog perioda - mehanički i hemijski način

Tokom zimskog perioda, svake godine, a posebno kada su jače zime, zbog visoke razine snijega te nedostatka hrane, mlade voćke u voćnjaku te sadnice u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane divljači, a najčešće životinje nametnici su srne, zečevi, neki glodari i slično.

Najveći problem predstavljaju zečevi koji glođu koru mladih voćaka i drugih stablašica, odmah u ranu jesen, već nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne snijeg i nestane uobičajenih izvora ishrane zečeva i ostalih divljači u prirodi.

Što se tiče visoke divljači poput jelena i srna, oni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ako su neka od oštećenih mjesta glatka, znak je da je šteta pričinjena od zeca, a ako su oštećenja hrapava, to je znak da je to učinila srna.

Ishod oštećenja od strane ugriza divljači

Ukoliko je kora djelimično uništena, voćka će preboljeti, ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cijele voćke, ista će se osušiti. Ako je šteta na stablu djelimična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mjestu gdje je kora uništena.

Mehanički način zaštite

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

• postavljanjem ograde od pletiva oko voćnjaka (ova mjera je dosta skupa pa se rjeđe primjenjuje) ili 
• omotavanjem stabala biološkim materijalima i slično (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje). Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na vočkama.

Hemijski način zaštite

Hemijskim sredstvima, koja odbijaju divljač, može se efikasno zaštiti zasad stablašica. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća. Premazivanje stabala ili prskanje određenim hemijskim sredstvima ima za cilj da djeluje odbijajuće. Najčešće se koriste materije na bazi karbolineuma u koncentraciji 10%, a zatim i na bazi sumpora.

U nekim zemljama preporučuje se primjena katrana, kreozita, asfaltna emulzija, karbonat bakra. Preporučuju se različite smjese za premazivanje voćki: smjesa balege i zemlje i sl.

Dobru zaštitu mladih voćaka i šumskog drveća pružaju određeni komercijalni repelenti koji odbijaju divljač, a ne ubijaju ih. Ovaj preparat služi za premazivanje stabala sadnica i mladih voćaka. Vrijeme primjene preparata je u jesen, nakon opadanja lišća.

Spriječimo štete od zečeva u voćnjacima

Premazivanje stabala treba vršiti po lijepom i suhom vremenu, kako bi se sredstvo na biljci osušilo i ostalo u dovoljnoj količini. Nakon premazivanja stabala poželjno je da ne padne kiša oko nekoliko sati. Aktivna materija takvih preparata kao što je tiram spada u grupu nesistemičnih (ne prodire kroz biljku), kontaktnih materija (djeluje samo gdje se nanese na biljku), tako da, ukoliko padne jaka kiša ili premazivanje nije kvalitetno obavljeno iz bilo kog razloga, potrebno je ponovo premazati mlade voćke.

Kiša ne može rastvoriti preparat, jer se isti ne rastvara u vodi, ali ga kiša može saprati sa voćke. Ako se izvrši premazivanje debla preparatom i padne jaka kiša, treba ponoviti tretiranje, a ako kiše nema, onda tek nakon tri sedmice treba ponoviti premazivanje voćaka. Obično se mlade voćke zaštićuju do jedan metar visine, ali u područjima gdje padaju duboki snjegovi, premazivanje može biti i više od 1 metra visine. U tom slučaju treba premazati i najniže grane.

Idealan način zaštite s ekološkog aspekta

Ako sagledamo sve navedene načine zaštite stablašica od glodara, zaključujemo da su najpovoljniji mehanički načini zaštite određenim pletivima gdje je poželjno da pletiva budu visine 1 metar ili više, kako divljač ne bi, hodanjem po visokom snijegu koji se već stvrduo, ipak dohvatili koru s prvih razgranjenja. Ovdje je bitno da pletivo ima šupljine manjih dimenzija kako ipak divljač ne bi mogla da napravi i ona manja oštećenja te da pletivo ne dolazi u direktan dodir s korom, tj. sa stablom. To se postiže postavljanjem više kočeva oko stabla gdje se odmakinje proizvoljno na iste razmake od stabla. Kočeve je najbolje udariti i do 70 cm u zemlju kako divljač ne bi mogla da izvrne ili izvali iz zemlje iste. Oko ovih kočeva se omota pletivo i spoji se s vezicama od pvc materijala.

Kod podizanja novih zasada može se ostaviti sloj zemlje malo niže od nivoa zemlje koji se inače zagrne oko sadnice. Nakon postavljanja zaštite, doda se još taj dio zemljišta koji nedostaje s tim da se mora paziti da kalemljeno mjesto ostane slobodno i da je nivo zagrnute zemlje nekoliko cm ispod kalemljenog mjesta.

Na ovaj način se izbjegava upotreba hemijskih preparata koji mogu negativno utjecati na okoliš, floru i faunu, a između ostalog mogu na bilo koji način da djeluju nepogodno po divljač koja je jako bitna za ravnotežu u biocenozi mikroearala bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine.