• Zaštita voćnjaka
  • 06.11.2018. 11:00

Spriječimo štete od zečeva u voćnjacima

Zečevi mogu u potpunosti da unište mlade voćne sadnice. Zaštita sadnica i mladih stabala nije jednostavna posebno u godinama kada je zima oštra i zečevi teško dolaze do druge hrane.

Foto: Pixabay/skeeze
  • 545
  • 49
  • 0

Svake godine se susrećemo sa štetama koje pričinjava zec na voćnim sadnicama. Njegovom napadu najviše su izložene mlade sadnice. Ove male, simpatične životinjice gule koru mladih voćnih sadnica, jedu mlade, vršne grančice i pupoljke. Tokom zime, kada snijeg prekrije voćnjak, mlade sadnice predstavljaju zimsku poslasticu. U stanju su da u potpunosti unište mlade, tek posađenje sadnice. Najviše stradaju sadnice jabuke i kruške. Voćna stabla starija od 12 godina odrvene. Takva stabla su manje izložena napadu.

Zečevi u poptunosti mogu da unište mlade sadnice

Zečevi jedu biljnu hranu i kada snijeg sve prekrije dostupne su im mlade voćne sadnice, žbunje. Osim jabuke i kruške zečevi vole da glođu koru na sadnicama šljive, kajsije, lješnika i gloga.

Imamo predstavu da je zec mala, simpatična životinja, ali zec se može dići na zadnje noge i ispružiti uz sadnicu do visine od 1m. Skroz mlade voćne sadnice mogu presjeći tako da izgleda kao da ih je neko presjekao makazama.

Koru na sadnici može da uništi kružno oko korjenovog vrata. Na taj način prekidaju se putevi biljnih sokova i sadnica propada.

Mlade sadnice ukoliko ne propadnu često su toliko oštećene da se stablo teško oporavlja, slabo se razvija. Kod mladih stabala koja su počela plodonositi dolazi do prestanka plodonošenja.

Zaštita voćnih sadnica od zeca

Najčešći način zaštite voćnih sadnica je postavljanje mehaničkih prepreka. Male voćnjake je potrebno ograditi mrežastom žicom. Prilikom postavljanja dobro je ukopati dio žice do 30cm, a iznad zemlje visina treba da je najmanje 100cm. Optimalna visina žičane ograde iznad zemlje je 130cm.

Ukoliko je broj voćnih stabala veći tada se vrši pojedinačna zaštita svakog stabla. Na tržištu se mogu pronaći namjenske mreže, a mogu se koristit i razna priručna sredstva. Kao zaštitu možemo koristiti kukuruzovinu, papir od papirnatih vreća, karton, grane crnogoričnih vrsta, plastične boce.

Grane crnogoričnih vrsta se vežu za stablo od ramenih grana pa do tla. Treba obratiti pažnju da iglice budu okrenute prema dolje.

Plastičnim bocama se odreže dno i vrh. Dobićemo plastičnu cijev koju navlačimo na mladu voćnu sadnicu bez razgranjenja. Te cijevi se omotaju špagom da se učvrste. Ukoliko sadnica ima razgranjenja razrežite dobijenu plastičnu cijev uzdužno. Ovako razrezana cijev se lako otvara i postavlja oko stabla.

Iskustvo starih voćara je da zečevi ne vole miris pelina pa tom biljkom omotaju stabla mladih sadnica, a po novom voćnjaku sade pelin.

Zečevi ne vole ni miris pasa, pa se iz tog razloga oko sadnica postavljaju pasje dlake ukoliko nemate psa koji je čest gost u voćnjaku. Ni miris vune koja se raspada nije privlačan za zečeve.

Danas se u poljoprivrednim apotekama mou pronaći brojni bio repelenti. Prednost repelenata što su laki za primjenu, a nedostatak što su efikasni tokom blažih zima kada nema snježnog pokrivača i kada je napad zečeva slabiji.

Platnene trake koje se vežu za grane mogu se premazati katranom.

Sami napravite repelent

I sami možemo pripremiti prirodne repelente. Iskoristiti sve čiji miris zečevi ne podnose. Užegla mast, ustajala krv, goveđa balega su visoko na tom popisu. Najbolji repelent se dobija kada sve te sastojke pomiješamo, možemo dodati i pasju dlaku, dodamo malo tople vode kao bi razrijedili smjesu i omogućili bolje razmazivanje. Ovom smjesom dobro premazati stablo i grane sve do visine od 130cm.

Obratite pažnju da u godinama sa mnogo snijega zečevi hodaju po površini snijega i mogu da oštete i više dijelove krošnje. Tada visinu koju treba zaštiti računamo od površine snijega, a ne od površine tla.


Tagovi

Zaštita voćnjaka Prirodni repelent Zečevi Mlade sadnice Zec


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi