Vrhunske voćne rakije postaju brend Potkozarja

Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS kaže da se ranije za rakiju uglavnom ostavljalo voće lošijeg kvaliteta, te da se danas radi u skladu sa najnovijim tehnološkim dostignućima.

"Mnogi voćari opredijelili su se upravo za proizvodnju rakije i veoma im je stalo da pronađu svoj put na veoma zahtjevnom tržištu. Širom Potkozarja zasađeno je više voćnjaka sa sortama koje su idealne za proizvodnju rakije. Ljudi su uložili mnogo sredstava i u opremu, proboj na tržište i sada naplaćuju svoj trud", kaže Dojčinović.

Hazim Raković zasadio je u gradiškom selu Grbavci plantaže šljive i svoje znanje i iskustvo stečeno u nekadašnjem Kazneno-popravnom domu u Staroj Gradišci pretočio u poznatu šljivovicu "BK".

"Mnogo pažnje ja i moji ukućani poklanjamo agrotehničkim mjerama u zasadima šljive, potom o kupljenju, spremanju u posude, vađenju košpica, fermentaciji i samom pečenju rakije. Naravno da imamo svoju recepturu i tajne, ali da se radi o vrhunskom kvalitetu svjedoče mnoge nagrade sa brojnih sajmova i izložbi", kaže Raković.

Kozarske rakije dobile pregršt priznanja

Slična iskustva dijele i Stevo i Nenad Baštinac iz gradiškog sela Rogolji, Branko Mijatović, suvlasnik preduzeća BMB "Delta" i Dubičanin Miro Krnjajić.

"Dokazali smo da uzgoj voća i proizvodnja rakije može biti osnovna djelatnost i dobar biznis. Ovo područje je idealno za uzgoj voća za rakiju, a veoma je važno i primijeniti nova tehnološka dostignuća", kaže Krnjajić.

Potkozarski proizvođači rakije kažu da se nekad pekla blaga rakija, koja se pila u velikim količinama. Potom se počela "vaditi" znatno jača rakija, koja je jačinom krila nedostatke, loš ukus, aromu, prisustvo štetnih alkohola i druge mane. Agronom Momir Cvjetković kaže da je proizvodnja rakije ozbiljan i veoma zahtjevan posao, koji u tom slučaju može biti veoma isplativ.

"Mnogo je važnih faktora, od agrotehničkih mjera, zaštite zasada od bolesti i štetočina, pravovremene berbe i potkupljanja voća do izbora pravog posuđa za fermentaciju i higijene tokom čitavog posla. U zavisnosti od toga da li je godina bila sušna ili sa dovoljno padavina, te koliko je bilo sunčanih razdoblja,varira i količina šećera u voću za rakiju. Ozbiljni proizvođači rakije kontrolišu nivo šećera i dovode ga do optimuma, pa su i rezultati očekivani", kaže Cvjetković.

Rakija postaje brend čitavog Potkozarja

Potkozarska rakija postala je brend ovoga kraja. Na desetine medalja i drugih priznanja na najeminentnijim sajmovima i manifestacijama, potvrđuju da ova grana poljoprivrede mora dobiti značaj koji i zaslužuje.

"Podržaćemo svakoga ozbiljnog proizvođača rakije, jer na taj način promovišemo Gradišku, Kozaru, Potkozarje i Lijevče polje. Takva proizvodnja podstiče i turizam, pogotovo seoski turizam, koji ima zaista veliku perspektivu i lokalna vlast na to računa", kaže zamjenik načelnika ove opštine Ognjen Žmirić.

Paralelno sa ekspanzijom proizvodnje rakije u Potkozarju velika šansa za razvoj pruža se i proizvođačima kvalitetne ambalaže od drveta, nerđajućeg čelika i stakla. Voćari odlično sarađuju i sa pčelarima, a korist je višestruka. Kozara je postala idealno područje za voćare, pogotovo proizvođače rakije koji svojim vrhunskim pićima daju upravo imena koja podsjećaju na ovu planinu - ljepoticu. Sasvim je sigurno da kozarska šljivovica, rakija od kruške viljamovke ili stare sorte karamut, te jabukovača, dunjevača i druge voćne rakije postaju brend Gradiške i susjednih opština koje se naslanjaju na legendarnu Kozaru.