Voda - kritična točka u uzgajanju borovnice

Poslednjih godina sve je veći interes voćara za uzgoj borovnice. Dva su osnovna razloga za to. Moguća zarada i dugoročna perspektiva plasmana plodova. Sa druge strane, mnogo je kritičnih točaka u ovoj proizvodnji. Improvizacije nedvosmisleno dovode do pada kvaliteta, pa plodovi na ino tržištu ne mogu postići, očekivanu, visoku cijenu. Jedna od najznačajnijih kritičnih točaka u ovoj proizvodnji je kvalitet vode za navodnjavanje borovnice.

Važna je elektroprovodljivost vode

Upućeni kažu da je bolje imati lošu zemlju za uzgoj borovnice, nego nekvalitetnu vodu. Ovom problematikom intenzivno se bavi Srđan Dragojević iz firme Virginia d.o.o. 

"Prva stvar na koju bi potencijalni proizvođači morali obratitit pažnju, prije podizanja zasada, je elektroprovodljivost vode. Mjeri se uređajem koji se zove EC metar. Što je u vodi više soli lakše i brže će provoditi struju. Ukoliko je EC vrijednost niska, možemo pretpostaviti da je voda za navodnjavanje dobra", objašnjava Dragojević.

Dragojević kaže da ako je EC vrijednost visoka, to ukazuje da u vodi mogu biti korisni elementi poput kalcijuma i magnezijuma, ali najčešće ima bikarbonata koji predstavljaju veliki problem u proizvodnji. Takođe, može biti vrlo nezgodnih elemenata poput natrijuma i hlora. Uglavnom, ako je provodljivost do 500 mikro simensa (µS) može se reći da je to odlična voda za navodnjavanje. Od 500 do 700 (800) je dobra voda, a ako je preko 800, rizik za proizvodnju borovnice je dosta veliki.

Obratiti pažnju na natrijum i hlor

Naš sugovornik kaže da natrijum dovodi do zaslanjenosti vode. Drugi problem je što se on veže za zemljišne agregate i teško ga je istisnuti. Ako ima mnogo natrijuma u vodi, možda je najbolje odustati od uzgoja borovnice. Gornja granica sadržaja natrijuma u vodi pogodnoj za navodnjavanje borovnice je 60-70 ppm (part per milion). Drugačije rečeno - grama u hiljadu litara vode.

"Ako imate preko 70 grama u 1.000 litara vode za navodnjavanje, ona nije dobra za navodnjavanje borovnice. Natrijum će se vezati za zemljište i gušit će biljku. Pored njega morate obratiti pažnju i na hlor. Manje je opasan od natrijuma, zato što može isprati. Kada se nakupi hlor u zemljištu, potrebno je primijeniti dva do tri puta veću količinu vode da bi ga isprali", kaže Dragojević.

Kada je hlor u pitanju, Dragojević upozorava na to da proizvođači moraju pažnju obratiti na đubriva. Kaže da su jeftina đubriva bazirana na kalijum-hloridu i da bi ih trebalo izbjegavati u proizvodnji borovnice. Problem je i to što kod nas ne postoji zakonska obaveza da se hlor deklarira na vrećama, pa proizvođači praktično i ne znaju koliko hlora unose u zemljište đubrenjem. U EU se sve ispod 2% smatra bezhlornim đubrivom. Dragojević kaže da se na našem tržištu mogu pronaći đubriva sa 20% hlora, što je za borovnicu nepodnošljivo.

Ostali elementi

Kalcijum i magnezijum su bitni elementi za biljku. Ono što je dobro jeste da naše vode često imaju dosta kalcijuma i magnezijuma, pa potrebe za dodavanjem kroz đubriva nisu velika. Da bi se znalo koliko je točno potrebno dodati kroz đubriva, neophodno je da proizvođači naprave analizu vode. Analizom se utvrđuju vrijednosti pH, EC, natrijuma, hlora, kalcijuma, magnezijuma i bikarbonata. Tek nakon analize vode stručnjaci mogu dati preporuku za prihranu.

Dragojević kaže da borovnica preferira amonijačni oblika dušika. Bor je mikroelement koji je dobar za cvijet. Ali višak ovog elementa može biti toksičan za biljku. Borovnici su potrebni i mangan i cink. Dobro je da ih ima u fungicidima u ditiokarbamatima (Antrahol, Mankozeb) kada se radi zaštita bilja. U ovoj proizvodnji je bitno da borovnica ne pati od nedostatka željeza, bakra i sulfata.

Borovnica za svoje uspijevanje zahtijeva kiselu sredinu

pH vrijednost u zemljištu najlakše je kontolirati pomoću ekstraktora. Ova vrijednost je veoma bitna za proizvodnju borovnice. Vrijednost 7 je neutralna. Manja vrijednost je kisela sredina, a veća je alkalna. Vrijednost pH je uzrokovana bikarbonatima u vodi. Borovnica za svoje uspijevanje zahteva kiselu sredinu.

Kako da odrediti i poboljšati pH vrijednost zemljišta 

"Da bismo spustili pH vrijednost, moramo dodavati kiselinu u vodu kako bismo neutralizirali bikarbonate. Nebitno je da li je riječ o dušičnoj, sumpornoj ili fosfornoj kiselini. Dakle, vodikov jon iz kiseline reagira sa bikarbonatima i na kraju dobijemo vodu i ugljični-dioksid. To je bit spuštanja vrijednosti pH", kaže Dragojević.

Nepravilno navodnjavanje i nepravilna prihrana predstavljaju neke od najčešćih grešaka u intenzivnoj proizvodnji. Proizvođači koji ulože značajan kapital u proizvodnju borovnice, trebali bi kupiti i ekstraktor, koji se koristi za kontrolu prihrane, kao i tenziometar za kontrolu navodnavanja.