Vinska mušica može ugroziti izvoz voća?

Azijska vinska mušica (Drosophila suzukii) je invanzivna voćna mušica koja vodi porijeklo iz Japana, a prvi put je registrovana u Americi. Na područje Evrope zabeležena je u Francuskoj, potom u Rusiji, Španiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Od 2015. godine njeno prisustvo je zabilježeno na tri lokaliteta.

Polaže jaja u zrele plodove

I dok neke vinske voćne mušice naseljavaju prezrelo ili trulo voće, ženke Drosophila suzukii-a mogu polagati jajašca u zrelom ili zelenom voću tako da njihova larva može biti prisutna i u voću koje se iznosi na tržište.

"Za razliku od drugih, ova vrsta polaže jaja isključivo u zdrave plodove voća koji su u fazi zrenja", ističe diplomirani inženjer za zaštitu bilja Dejan Mujakić.

Njene ženke, prema njegovim riječima, imaju vrlo snažnu oštru leglicu kojom probijaju površinu ploda i u njegovu unutrašnjost ubacuju jaja. Ishranom larvi nastaju najveće štete i za svega nekoliko dana plodovi se mogu u potpunosti dezintegrirati. Tako infestirani su podložni i napadu raznih patogena uzročnika truleži. U okviru jednog može se razvijati i ishranjivati više larvi ove mušice.

"Prisutnost Drososphila suzuki može biti ograničavajući faktor za izvoz voća. Ovaj štetnik napada veliki broj vrsta jagode, maline, kupine, borovnice, trešnje, breskve, nektarine, šljive, smokve, vinovu lozu i drugo voće", ističe Mujakić i naglašava da su odrasle jedinke larve oko tri milimetra, a da se od ostalih mušica razlikuju po tome što ženke imaju izraženu oštru leglicu, a mužjaci tamne pjege na prednjim krilima i dva češlja na prednjim nogama.

Napada i prije berbe 

Jaja su bijela, ovalna, veličine 0,6 mm. Larve su bijele, muholike, prolaze kroz tri razvojna stadija, a veličina im se kreće do četiri milimetra. Lutka je smeđa boje, veličine tri milimetra.

"Ovaj štetnik posjeduje vrlo veliki potencijal za razmnožavanje. Samo tokom jedne godine je u mogućnosti razviti i do 15 generacija. Jedna ženka obično položi jedno do tri jaja u plod, a tokom života oko 360 jaja", kaže naš sagovornik i dodaje da u jedan plod može više ženki položiti jaja, ali i da se u njemu mogu razviti po 60 i 70 larvi.

Ova mušica također je u stanju činiti velike štete na voću neposredno prije berbe, ali i nakon toga. Odmah po odlaganju jaja, ispod pokožice ploda, bijele larve se kreću u dubinu, počnu razarati njegovu unutrašnjost, a sami plodovi postaju mekani i gube na tržišnoj vrijednosti. Vrlo brzo zatim ovako oštećeni propadaju na mjestu gdje se larve hrane, a na takve se naknadno nasele različiti sekundarni paraziti, gljive i bakterije, koji uzrokuju razne truleži.

"U tu svrhu koriste se klopke koji u sebi sadrže atraktante. U monitoringu valja koristiti klopke napravljene od plastičnih boca s crnim vinom, jabučnim octom i nekoliko kapi deterdženta. Neophodno je i skratiti interval branja plodova voća s ciljem da se što brže sklone iz voćnjaka", savjetuje Mujakić.

Provođenje sanitarnih mjera obavezno

On također podsjeća voćare da je provođenje sanitarnih mjera stalan i obavezan dio u borbi protiv ovog štetnog organizma. Ostavljanjem zaraženih plodova na stablu doprinosi se povećanju broja odraslih i drastičnom umnožavanju broja insekata. Otuda obavezno treba provesti mjeru uklanjanja i spaljivanja plodova.

Obavezna je i kontrola gajbica i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi s larvama i prenositi iz jednog područja u drugi. Također, neophodna je i higijena ivica parcela u kojima se nalaze divlje kupine i druge biljne vrste koje mogu biti domaćini ovom štetniku. 

"Hemijske mjere kontrole mogu doprinijeti smanjenju broja odraslih insekata, ali ne i jaja i larvi koji su zaštićeni u plodu. Ova mjera ima ograničeno djelovanja, ali kod nas ne postoje registrirani insekticidi za suzbijanje Drosophila suzukii", zaključuje.