• Đubrenje voćnjaka
  • 14.10.2020. 15:45

Važnost i pravila đubrenja jabuke

Voćnjaci se prihranjuju najčešće tri puta: jesenje đubrenje, proljetno te dopunska prihrana azotnim đubrivima nakon cvjetanja jabuke. Iskustvo nam govori da se kod određivanja vrste i količine prihrane treba držati pravila.

Foto: Depositphotos/sarymsakov
  • 134
  • 21
  • 0

Iza nas je još jedna proizvodna godina. Neki su voćnjaci bili vrlo rodni, većina njih oštećeni kasnim proljetnim mrazom, a neki u alternativno nerodnoj godini. Bilo je vrlo bujnih zasada, redova, sorti, ali i vrlo slabo bujnih, a istovremeno rodnih dijelova zasada. Naravno, tu postoje i mladi, tek zasađeni voćnjaci, ali i oni stari već preko 20 godina. Sve njih na određeni način treba prihraniti, proizvođačkim rječnikom rekli bi - pođubriti. Stoga je dobro podsjetiti se na neka najvažnijih pravila.

Voćnjaci se prihranjuju najčešće tri puta: jesenje đubrenje, proljetno, te dopunska prihrana azotnim đubrivima nakon cvjetanja jabuke. Iskustvo nam govori da se kod određivanja vrste i količine prihrane treba držati sljedećih pravila:

  1. Jesenje đubrenje NPK - dio đubrenja kojim se vraćaju iznesene količine hranjiva (N, P, K, Mg…) tokom vegetacije. Količine se određuju u odnosu na proteklu vegetaciju. Ako je godina bila vrlo rodna, daju se veće količine NPK đubriva, ako je bila nerodna, dodate količine se smanjuju.
  2. Proljetni dio NPK (tzv. "petnaestica", kompleksno NPK đubrivo 15:15:15)) - dio đubrenja, kojim se nakon rezidbe i uočavanja proizvodnog potencijala (rodnih pupova) za tekuću godinu, koriguje doza hranjiva prema potrebi. Ako slijedi rodna godina, daju se veće količine, ako slijedi nerodna, smanjuje se doza ili se đubrenje izostavlja.
  3. Azot (KAN) - dopunska prihrana azotnim đubrivima prvenstveno zavisi od stanja bujnosti zasada ili sorte. Količina prihrane azotnim đubrivima određuje se najčešće prema dužini jednogodišnjih grana i vodopija u protekloj vegetaciji. Za podlogu M9 to znači da je optimalna dužina jednogodišnje grane od 20 - 40 cm.

U tablici 1. naveden je primjer uravnoteženog đubrenja za zatravljen, idealno bujni zasad nakon normalno rodne godine i dobrog potencijala za sljedeću godinu.

Količina/ha Kg/ha N P K
NPK 5:10:20 - po berbi 500 25 50 100
15:15:15 - proljeće 300 45 45 45
KAN - pred cvjetanje 150 40 0 0
Ukupno   110 95 145

Stablo jabuke, ali i ostalih voćnih vrsta, nakon berbe oslobođeno je plodova, kao potrošača hranjiva te se ista mogu sve do početka pada lišća trošiti na razvoj cvjetnih pupova, dozrijevanje i odrvenjavanje novo naraslog drveta i na jesenji rast korijena. On je vrlo važan, pošto u tom periodu korijen nema konkurenciju sa rastom nadzemnog dijela i može se adekvatno pripremiti za proljeće. Proljetni rast korijena najčešće je u konkurenciji sa rastom mladica i početkom cvjetanja jer istovremeno iz rezervi kreće i rast korijena i nadzemnih organa.

Aktivnost korijena odvija se samo na temperaturama tla iznad 8 -10 °C. Stoga je od velike važnosti obaviti jesenje đubrenje dok je tlo još toplo, čim prije nakon berbe, kako bi se uredno odvijala faza jesenjeg rasta i obnove korijena. Što je voćnjak bio rodniji, iscrpljeniji, to je poželjno ranije obaviti jesenji dio đubrenja. Hranjivima i unosom kisika u tlo treba osigurati jesenju obnovu i rast korijena, kako bi voćka u proljeće mogla nesmetano krenuti u razvoj nadzemnog dijela. Fenofaze, kao što su bubrenje pupoljaka, listanje, cvjetanje i zametanje plodova, odvijaju se uglavnom na osnovu rezervnih hranjiva, koje je voćka uskladištila u prethodnoj vegetaciji, kao i u periodu od završetka berbe do konačnog pada svih listova sa stabala.

Preslabo bujni ili previše bujni voćnjaci 

Preslabo bujne voćnjake (prirast manji od 30 cm) ne treba odjednom jako pođubriti, već umjereno pojačane količine razbacivati više puta tokom godine, posebno se to odnosi na azotna đubriva (KAN). Posljedice preslabo bujnih stabala su preslaba obnova rodnog drveta i veći udio starog, izrođenog, pršljenastog rodnog drveta, što onemogućava pravilnu regulaciju rodnosti rezidbom, donosi veći udio druge klase jabuke i slično.

Posljedice prebujnih stabala su predugačke jednogodišnje mladice (60-150 cm), previše vodopija po vrhovima, pojačane gorke pjege na plodovima, preveliki plodovi, potreba za pojačanim rezom, koji opet rezultira pojačanim rastom, veća osjetljivost na bolesti, otežana zaštita od bolesti i štetočina. Postoje toliko bujni voćnjaci (najčešće oni gdje je sorta prešla sa podloge M9 na svoj korijen), kod kojih je dužina jednogodišnjih mladica je preko 1,5 m, u kojima je potrebno izbjegavati bilo kakvo đubrenje, naročito azotom.

Postoje takođe, voćnjaci, u kojima neke sorte treba đubriti, a druge nije potrebno. Neke su bile rodne u ovoj godini, druge nisu. Postoje oni u kojima su neki dijelovi preslabi, nema rasta jednogodišnjih mladica u zadovoljavajućoj mjeri te ih je potrebno pojačano đubriti i dohranjivati.

Stabla različite bujnosti 

U nekim voćnjacima stabla su različite bujnosti. Od sorte do sorte, od reda do reda, a isto tako i od stabla u redu do stabla u redu. Stoga se takav voćnjak ne smije đubriti razbacivanjem iste količine mineralnih đubriva jednolično po čitavom zasadu. Preslaba stabla uvijek će dobijati manje hranjiva nego što im je potrebno, a prebujna uvijek više nego što im je potrebno. I u jednom i u drugom slučaju nastavljaju se nepovoljni uslovi za kvalitetan i količinski uredan prinos jabuke.

Stoga je od velike važnosti da se đubrenje, kada su u redu vrlo velike razlike u bujnosti (jesenje sa NPK, proljetno sa 15-ticom i dopuna sa KAN-om) obavlja ručno, tako da svako stablo dobije odgovarajuću količinu mineralnog hranjiva. Kad se voćnjak jednom uravnoteži, može se nastaviti sa razbacivanjem đubrenja širom ili u trake traktorskim rasipačem, zavisno od reda sorte, rodnosti, starosti, bujnosti i drugih faktora.

Na teškim ilovastim tlima za rast korijena ponekad nedostaje kisik. Ne treba zaboraviti da su za rast korijena potrebne tri elementa: hrana, voda i kisik. Stoga je poželjno nakon đubrenja obaviti podrivanje sredine redova, do 20-30 cm, kako bi se, uz mineralna đubriva potrebna za rast korijena, doveo i kisik. Vlage u jesen najčešće ionako ima dovoljno. Tim postupkom donekle se otjeraju i voluharice iz zasada.

Dijelovi voćnjaka jabuke napadnuti voluharicama znaju vrlo dobro reagovati ako se više puta tokom godine prihranjuju oštećena stabla. Stalna prisutnost hranjiva u većim količinama, uz kisik, pridonosi bržem oporavku korjenovog sistema. Rast novog korijenja pojačanom prihranom trebao bi riješiti štete od voluharica.

Izvor: www.savjetodavna.hr


Tagovi

Voćnjak Uzgoj jabuke Pravilno đubrenje


Autor

Adrian Horvat

Više [+]

Adrian Horvat je diplomirani inženjer agronomije.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ono kad ti u dvorište padne #MIG