Uz vino i deterdžent lako ulovite azijske mušice - ovako napravite klopke

Azijska voćna mušica (Drosophila suzukii) se brzo širi, a blage zime i duga ljeta pogoduju njenom razmnožavanju i opstanku. Napada širok spektar voćnih vrsta, prije svega kupinu, malinu, jagodu, višnju, trešnju, a može se primijetiti i na vinovoj lozi. Osim štete koju može da napravi gajenim biljkama, štetna je i za neke korovske biljke.

Zdravi, netaknuti plodovi, meta su ove mušice, za razliku od ostalih koje napadaju samo oštećeno ili prezrelo voće. Mušica polaže jaja u plodove, a larve koje se razvijaju unutar voća uzrokuju njegovo truljenje i propadanje, što dovodi do velikih gubitaka u prinosu i kvalitetu voća. Gubici mogu biti izuzetno veliki, čak do 80 posto kod nekih vrsta voća, što direktno utiče na ekonomsku stabilnost voćara.

“Odrasla jedinka je veličine tri milimetra, ženka je nešto veća od mužjaka i ima testerastu legalicu kojom pravi štetu na zrelim plodovima. Jedinke postaju aktivne na temperaturama iznad 10 stepeni. Preferira područja sa visokom vlažnošću vazduha i temperaturama oko 25 stepeni, odnosno, odgovara joj umjerena kontinentalna klima”, kaže savjetodavac iz PSSS Valjevo Snežana Radovanović.

Prirodni neprijatelji i metode suzbijanja

Borba protiv ove štetočine je složena zbog njenog brzog razmnožavanja i otpornosti. Iako je relativno nova u Evropi, neki prirodni neprijatelji su pokazali potencijal u njenom suzbijanju. To uključuje određene vrste parazitskih osa i predatora, poput bubamara i paukova. Međutim, njihova efikasnost još uvijek nije dovoljna da bismo se oslanjali isključivo na njih za kontrolu populacije ovog štetnog insekta.

“Šteta koju nanosi može biti direktna i indirektna. Direktna je kada ženka svojom testerastom legalicom zasijeca zdrave i sočne plodove i napada u trenutku prije i tokom berbe plodova i to je period kada je otežano suzbijanje ove štetočine", kaže naša sagovornica.

Pojašnjava da ženka azijske mušice polaže jaja u plod iz kojih se legu larve i one se hrane plodom.

"Takvi plodovi propadaju i gube tržišnu vrijednost. Indirektno, oštećujući plod, otvara se mogućnost za dalju infekciju biljke. Gubici mogu biti i 100 posto."

Korištenje insekticida može biti efikasno, ali se nikako ne preporučuje u vrijeme zrenja, pa je jedna od metoda da se u voćnjacima postave prirodni preparati i zamke. Jedna od najpopularnijih metoda u suzbijanju odraslih jedinki jeste upotreba prirodnih klopki. Klopke sa sirćetom ili vino sa dodatkom deterdženta za posuđe mogu privući i utopiti odrasle mušice. Postavljanje ovih klopki u voćnjake može pomoći u smanjenju broja odraslih jedinki i umanjiti broj položenih jaja.

Izlovljavanje pomoću klopki

Klopka se koristi za masovno izlovljavanje odraslih jedinki ove štetočine i to je mirisni atraktant jer predstavlja smjesu nekoliko komponenti.

"Prvo se sipa 200 ml crnog vina, zatim se dodaje isto toliko sirćeta i na kraju nekoliko kapi deterdženta za sudove. Sve ovo se može miješati u običnoj plastičnoj flaši i poljoprivredni proizvođači mogu to sami uraditi. Tako pripremljena mješavina se nosi u zasad maline, kupine, jagode", objašnjava ona.

Azijska voćna mušica napada malinu: Koje mjere primijeniti?

Azijska voćna mušica ima visok i kratak reproduktivni ciklus. Ukoliko joj odgovaraju vremenski uslovi može razviti sedam do 15 generacija. Suzbijanje je otežano jer dolazi do preklapanja generacija.

Feromonske klopke su jedna od efikasnih metoda za praćenje i smanjenje populacije. One koriste mirisne signale koji privlače mušice, omogućavajući njihovo hvatanje i smanjenje brojnosti. Osim toga, upotreba prirodnih insekticida na bazi biljnih ekstrakata, kao što su neem ulje i piretrum, takođe pokazuje dobre rezultate.

"Klopke koje se postavljaju u zasadima služe prije svega za izlovljavanje odraslih jedinki. Potrebno je izbušiti manje rupe kroz koje će mušice ulaziti, ali i napraviti jedan veći otvor kroz koji će se širiti mirisi. Taj otvor treba zaštititi gazom da ne bi ulazili krupniji insekti."

Sadržaj lovne klopke se mijenja poslije sedam dana i laboratorijski se potvrđuje prisustvo azijske voćne mušice.

"Samo vizuelnim posmatranjem teško je utvrditi njeno postojanje", navodi Radovanović.

Preventivne mjere

Dodaje da zasade koji se ne koriste i ne obrađuju treba takođe ukloniti.

"Veoma su važne preventivne i higijenske mjere kao što je uklanjanje i uništavanje zaraženih plodova, ali je potrebno ukloniti i prezrele i trule plodove sa biljke. Takođe, treba uništavati i korovske biljke koje mogu biti domaćini ovoj štetočini, a koje se nalaze u blizini parcela."